Ekonomski doprinos turizma na gospodarstvo može biti značajno veći, jedan je od zaključaka dvojice hrvatskih znanstvenika Stjepana Srhoja, voditelja projekta Hrvatska zaklada za znanost i profesora Ekonomskog fakulteta Zagreb Josipa Mikulića u radu o potrošnji turističkih tvrtki kojega je ovih dana objavio najprestižniji svjetski časopis za turizam Annals of Tourism Research.

Radi se o prvoj studiji koja je koristila transakcije između tvrtki da bi došli do uvida o udjelu troškova koje dolaze iz uvoza. Analizirao se samo uvoz iz EU. Istraživanje 9681 domaće turističke tvrtke za 2019. pokazalo je da najmanje 52 posto troškova dobavljača turističkih tvrtki odlazi na uvoz, što daje posve novi uvid u potrošnju naših tvrtki u turizmu. Izravno je išlo samo osam posto uvoza iz EU, a dodatnih 44 posto preko posrednika, odnosno dobavljača u Hrvatskoj koji su tu robu uvezli.

Ako bi mogli pojednostaviti, na svakih stotinu eura koje turistička tvrtka potroši u Hrvatskoj najmanje 52 eura iziđe iz Hrvatske jer troše robu uvezenu iz EU. Hrvatska je mala zemlja s manje od 4 milijuna stanovnika, ali s više od 21 milijuna turista godišnje. Svaki od tih turista dolazi s određenim budžetom, što otvara priliku da se turistima ponude domaći proizvodi te da tako funkcionira kao snažan izvoz unutar vlastitih granica. No, turistička potrošnja često “curi” izvan zemlje kroz uvoz.

Uvoz sam po sebi nije loš – dapače, ključan je za opskrbu, ali važno je razumjeti njegovu strukturu i razmjere, pojašnjavaju autori rada Stjepan Srhoj i Josip Mikulić. “Analizirali smo udio uvoza u troškovima dobavljača turističkih tvrtki. Pokazalo se da je barem osam posto izravan uvoz,dok dodatnih 44 posto dolazi kroz neizravni uvoz, tj. kupnju od domaćih dobavljača koji se i sami oslanjaju na uvoz.

To znači da ukupno najmanje 52 posto troškova turističkih tvrtki odlazi na uvoz, što sugerira da turizam u Hrvatskoj funkcionira kao ‘protočni bojler’ – novac ulazi, PDV ostaje u zemlji, ali značajan dio troškova završava u inozemstvu”, kažu Srhoj i Mikulić.