Većina onih koji promatraju turizam ili aktivno sudjeluju u njemu, lako bi se zaklela da je travanj u Dalmaciji dosadan, pitajući se zašto su uopće ti gosti stigli u mala turistička mjesta na Jadranu u ovo doba godine. I eto iznenađenja: malo predsezonsko "istraživanje tržišta" Slobodne Dalmacije i obilazak turističkih mjesta, ali prije svega razgovor s prvim turističkim "lastama" ovogodišnje sezone, pokazalo je upravo suprotne rezultate. Proljetni gosti u Dalmaciji su sretni gosti, no ipak im nedostaje sadržaja.

"Istraživanje" je napravljeno na Makarskoj rivijeri, tradicionalnoj perjanici predsezone u Dalmaciji koja je svake godine najbolje posjećena već uoči Uskrsa.

"Od ponude u mistu imamo otvorenu poštu, dvije trgovine namirnicama, jednu pekarnicu, nekoliko kafića i jednu pizzeriju. I to vam je sve što ćete naći u ovo doba godine, slobodno to napišite. Naš hotel radi cijelu godinu, a zimi u mjestu nema baš ničega. Vrijeme je da kažemo istinu o našem turizmu u predsezoni. Svi dolaze raditi u "špici", uberu vrhnje i profit i nestanu, a to nije turizam kakav bismo trebali imati", ogorčeno u Baškoj Vodi govori Marko Luketina, direktor hotela "Slavia", jedinog hotela koji je imao snage tijekom zime držati otvorena vrata gostima.

Prije nekoliko dana i drugi je hotel "Horizont" primio prve goste, ovih dana ih je nekoliko stotina u Baškoj Vodi, susreću se na šetnici, uz more, na terasama. Ali domaćim poduzetnicima njihov broj još nije takav da bi započeli s radom. Rijetki ugostiteljski objekt koji je otvorio svoju terasu i ponudio slastice, sladoled i piće je Zedi Hakiku, ugostitelj čija obitelj već 52 godine na rivi u Baškoj Vodi ima taj objekt.

Gosti uživaju u miru, ali nekima i u oazi fali ponuda. Među njima je i jedna obitelji iz Frankfurta:

"Nama su u Njemačkoj sada školski praznici za Uskrs i odlučili smo sa djecom doći u Bašku Vodu da vidimo kako je ovdje kad nije gužva. Bili smo ljeti, ali nije nam se svidjelo u tom mravinjaku, a sada nam je super. Djeca se voze na skejtu po rivi, nitko im ne smeta, sunce sja, toplo je i više od toga nam ne treba. Išli smo pješice do Promajne, u Bast, Makarsku, otići ćemo i do Splita. Za nas je ovo idealan odmor. Djeca su sretna jer imaju zatvoreni bazen u hotelu, odemo do igraonica za djecu u Makarskoj. Jest, voljeli bismo da je poneki restoran u mjestu otvoren da možemo nekad jesti vani. Stvarno, zašto je sve zatvoreno? Ali, ne žalimo se, baš nam je lijepo!", priča Njemica Anamarija.

Među gostima je i 86-godišnja Njemica Gisela Scheider. Na pitanje nedostaje li joj nešto na odmoru u Hrvatskoj u ovo doba godine, kaže kako joj jako fali mogućnost kupovine. Ona bi, kaže, obnovila garderobu dok je na odmoru, ali nigdje u mjestu ništa ne radi. Čak ni suvenire ne može kupiti.

"Lijepo mi je i ovaj mir je najljepši dio odmora. Ali, zašto su vam svi ugostiteljski objekti zatvoreni?! Toliko je toplo i lijepo vrijeme, ne znam zašto ne otvore da možemo sjediti na suncu i uživati na terasama?!", pita se gospođa Gisela.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Britanka Jean Lipscomb također nije zadovoljna. "

Jučer sam bila na izletu u Omiš pa sam se umorila i danas mi baš prija ovaj mir. Bila sam i na vinskim cestama pokraj Imotskog, u nacionalnom parku, svuda ima turista, ali ovo mjesto kao da još spava. Tu nema ničega osim ljepote mora, prirode i tišine. Ali, sve je jako čisto i ljudi su ljubazni pa ću doći i dogodine. I da, recite mi zašto restorani ne rade?!" ponavlja i ova Britanka pitanje na koje nitko nema odgovor.

"Kada dođete u turističko mjesto, mali ljudi kažu da im ne treba sezona duža od 150 dana. Mudraci koji cijelu zimu drže zatvorene lokale i trgovine i tek početkom lipnja počinju raditi, briga njih za dužinu sezone. Lokalna uprava nema mogućnosti utjecati na njihovu procjenu kada će početi i do kada raditi. Oni očigledno smatraju da im je zarada dovoljno dobra i ako rade samo ljeti. Ja nikome ne mogu naredit", kaže na sve načelnik općine Baška Voda Josko Roščić.