Prihodi od turizma, računajući i domaće goste, ove će godine sigurno premašiti 9,5 milijardi eura, uvjeren je ministar turizma Anton Kliman. Jasne signale još jedne financijski rekordne turističke godine nudi, među ostalim, i tempo punjenja državne blagajne posljednjih nekoliko mjeseci. U prvom redu to se odnosi na izdašniju naplatu poreza na dodanu vrijednost (PDV) koja je u prvoj polovici godine više bila u znaku deflacijskih pritisaka i domaće potražnje, pa su tako i zasluge PDV-a za 8-postotni rast polugodišnjih poreznih prihoda bile gotovo nikakve.

U kolovozu i rujnu, međutim, PDV-a se u proračun slilo čak 15 posto ili gotovo 1,3 milijarde kuna više nego u ta dva mjeseca prošle godine. PDV-a je u kolovozu naplaćeno čak 5,22 milijarde kuna, što je 930 milijuna kuna ili 22 posto više no lani. Taj povijesno najveći mjesečni skor glavnoga izvora poreznih prihoda dijelom se može pripisati i povoljnom rasporedu vikenda odnosno radnih dana, zbog čega su, primjerice, srpanjski prihodi od PDV-a bili čak slabiji nego lani. Budući da su negdje u srpnju poreznici isticali i pojačane kontrole fiskalizacije, vjerojatno je i to potaknulo takav kolovoski rezultat. No, prema preliminarnim neslužbenim podacima, nakon rekordnoga kolovoza i rujan je državnoj blagajni donio solidnih 350 milijuna kuna više PDV-a nego lani.

Prošli ga je mjesec naplaćeno 4,5 milijarde kuna. Ukupni su ovogodišnji prihodi od PDV-a time dosegnuli 33,75 milijardi kuna. U usporedbi s prošlom godinom to je 1,14 milijardi kuna ili 3,4 posto više no lani i time je napokon premašena za ovu godinu projicirana dinamika povećanja tih prihoda. Istodobno, neke se druge kategorije poreza koje su uvelike povukle rast poreznih prihoda u prvom dijelu godine tempom rasta polako vraćaju u normalu. To ponajprije vrijedi za  trošarine, naročito duhanske. Nakon što je udarničko štancanje markica za cigarete u drugom kvartalu rezultiralo s 1,3 milijarde kuna povećanim polugodišnjim prihodom od trošarina (7,3 prema 6 milijardi), s krajem rujna polugodišnja se stopa rasta veća od dvadeset posto svela na realnijih plus osam posto. Na kraju trećega tromjesečja prihodi od trošarina dosegnuli su nepunih 11,3 milijarde kuna, što je 830 milijuna više nego na kraju lanjskog rujna. Kod poreza na dobit, međutim, visoke su stope rasta iz prve polovice godine zadržane i u trećem kvartalu.

Taj je porezni prihod i nakon devet mjeseci gotovo 20 posto jači nego lani i stopom rasta uvjerljivo prednjači kad su posrijedi glavne kategorije poreza. Osim boljih  poslovnih rezultata, izdašnijim prihodima od poreza na dobit zacijelo pridonose i lani postrožena pravila vezana uz porezne olakšice za reinvestiranje dobiti. Kako bilo, u posljednja dva mjeseca porez na dobit proračunu je donio gotovo milijardu kuna, dok ga je u lanjskom kolovozu i rujnu naplaćeno 142 milijuna ili 16 posto manje. S gotovo šest milijardi uprihodovanoga poreza na dobit tri mjeseca prije kraja godine posve je sigurno da će ta prihodna stavka premašiti plan za 2016.  

Promatraju li se i druge kategorije poreza, rast prihoda od poreza je u odnosu na sredinu godine blago usporio. Četiri glavne porezne stavke – PDV, trošarine te porez na dobit i dohodak – trenutno su u državnom proračunu na približno plus šest posto u odnosu na prošlu godinu.  To je i dalje znatno bolje od dinamike povećanja zacrtana planom proračuna, prema kojemu su porezni prihodi planirani 1,2 posto više u odnosu na lanjsko izvršenje. Uz to, nešto povoljnija kretanja na tržištu rada ove su godine rezultirala i nešto većim prihodima od socijalnih doprinosa. U prvih devet mjeseci u proračun ih je uplaćeno 16,56 milijardi kuna (bez zdravstvenih doprinosa koji su se skreću u HZZO koji je lani izdvojen iz državnog proračuna) ili pola milijarde kuna više nego lani, što predstavlja povećanje za oko tri i pol posto.

I tempo ostvarenja proračunskih rashoda zasad stoji nešto bolje od plana. S krajem kolovoza proračunski su rashodi dosegnuli 78,5 milijardi kuna i od lanjskih su veći oko 1,5 milijardi kuna ili dva posto, a proračunom je za 2016. planirano povećanje za oko tri posto, odnosno za 3,8 milijardi kuna. Kako bilo, uz povlačenje novca iz europskih fondova, i bolja porezna berba od planirane i kontrola rashoda podupiru očekivanja da će deficit i na kraju godine biti osjetno manji i od lanjskog i od planiranog.
 

Građevinski sektor

Energija sunca za održivu gradnju

Pokreni nešto svoje

Kako biti dobar roditelj u vremenu digitalizacije i umjetne inteligencije?