Danas u Hrvatsku stiže turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan sa svitom od 115 čelnika najmoćnijih turskih kompanija zainteresiranih za ulaganja i jačanje gospodarskih veza dviju zemalja. Tursko izaslanstvo sudjelovat će na Hrvatsko-turskom gospodarskom forumu koji se održava u zagrebačkom hotelu Westin, a na njegovim marginama održat će se niz sastanaka domaćih i turskih kompanija.

"Hrvatska i Turska imaju vrlo dobre političke odnose. Svi hrvatski predsjednici, premijeri i predsjednici parlamenata redovno su se susretali od 1992. naovamo. No, gospodarska suradnja zaostaje i stoga je ovo što predsjednik Erdogana realizirao uspjeh koji dosad nitko nije učinio", ističe predsjednik Hrvatsko turske udruge prijateljstva Goran Beus Richembergh. Interes za ulaganja u Hrvatsku čiji se potencijal procjenjuje u milijardama eura turski gospodarstvenici vide u činjenici da smo članica Europske unije čime im se otvaraju vrata 500 milijuna stanovnika velikog tržišta. S druge strane, sama Turska ima gotovo 80 milijuna stanovnika i ogromno je tržište, no u partnerstvu s turskim tvrtkama domaćim kompanijama otvorila bi i treća, turkofona tržišta na potezu od Azerbajdžana do Kirgistana.

Interes turskih ulagača koji stižu u Zagreb očekuje se posebno u nekretninskom biznisu i turizmu, pogotovo nakon što im je donedavno vrlo perspektivno domaće tržište drastično palo zbog geopolitičke situacije. I prije toga svoj fokus na hrvatsko tržište pokazala je Dogus Grupa, čiji će vlasnik Ferit Sahenk također biti u Zagrebu. Radi se o najvećem turskom investitoru u turizmu koji je do sad uložio više od 300 milijuna eura u RH, u marine i hotelski biznis. Najviše u hotelskom sektoru Dogus je uložio u Šibeniku (D-Resort), ulazi u Zadar izgradnjom Hotela Maraska, najavljuje nekretninski projekt u Zagrebu. Uz lanac marina D-Marin, kompanija već neko vrijeme ima i značajan udjel od 11% u ACI-ju, a zanima ih i ostatak, ako se država odluči na prodaju svog udjela.

Turci tu ne pritišću i strpljivo čekaju, a ovaj bi im susret mogao poslužiti da uvjere Vladu da im proda ACI. Dolazak uprave CNR Holdinga i Pegasus Airlinesa, jednog od najvećih svjetskih organizatora poslovnih sajmova i niskotarifne zrakoplovne kompanije, mogao bi se promatrati su svjetlu nastojanja da se u Zagrebu i Dubrovniku izgrade veliki kongresni centri, ali i novi terminali zračnih luka u oba hrvatska grada. Istanbul je poznat kao jedan od najjačih kongresnih i sajmišnih centara, no pitanje je što će biti sa strategijom daljnjeg razvoja tog segmenta u Turskoj. CNR Holding je od 1985. odradio više od tisuću sajmova za 25 milijuna klijenata, u sastavu grupe posluje 17 tvrtki, a u organizaciji holdinga godišnje se održi više od 50 sajmova. Pegasus leti za Beograd, Skopje, Sarajevo, ali još ne i u Zagreb. Net Holding u Zagreb vrlo vjerojatno dolazi s idejom ulaganja u turizam te kasina, segmenta koji je u Hrvatskoj zapravo vrlo nerazvijen.

Netov brend Merit povezuje turistički i kockarski biznis, a u regiji su nedavno interes pokazali za kupnju budvanskog hotel Avala, u kojem su lani otvorili kasino. Da turska Alvimedica, svjetski proizvođač medicinskih uređaja u intervencijskoj kardiologiji i među tri najveća europska proizvođača stentova s pet kliničkih centara u Turskoj, Italiji i Nizozemskoj, nije odustala od investicije u kardiološku kliniku u Dugopolju, pokazuje dolazak članice upravnog odbora Leyle Alaton. U splitskom zaleđu lani je trebala vrata otvoriti 30 milijuna eura vrijedna klinika. Realizacija je u međuvremenu zapela, američki partner izašao iz projekta, no Alvimedica nikada nije decidirano rekla da odustaje od investicije.

Jačati veze s domaćim gospodarstvom u Zagreb dolazi i vlasnik Mustafa Süzer, vlasnik istoimenog holdinga u čijem je portfelju mala Kentbanka. Sličnom se logikom vode i predstavnici Arcelika, kompanije pod čijim kišobranom posluju proizvođeči Beko i Grundig, a u Hrvatskoj su među vodećim brendovima bijele i smeđe tehnike. Trenutačna trgovinska bilanca Hrvatske i Turske nije blistava. Prošle godine ukupan trgovinski saldo iznosio je tek 348,8 milijuna eura, a domaće tvrtke minimalno su iskoristile golem turski potencijal, pa je izvoz dosegnuo tek 104,4 milijuna eura, dok smo iz Turske uvezli 244,4 milijuna eura vrijednih roba. Taj potencijal mogao bi se u kratkom vremenu više nego udvostručiti, smatra Beus Richembergh.

"Smatram da se u roku dvije godine trgovinska razmjena Hrvatske s Turskom može povećati na više od milijardu eura ako budemo pametni i iskoritimo priliku", kaže. Prostor za domaće tvrtke su posebice u proizvodnji hrane, metaloprerađivačkoj industriji te strojogradnja, a visoko na listi su i ulaganja u energetiku i obnovljive izvore energije. "Valjalo bi razmisliti o gradnji velikog logističkog centra na potezu Križa, Kutine i Ivanić Grada. Tom rutom dnevnom prođu stotine turskih kamiona prema odredištima u sjevernoj Europi, pa bi takav centar bio mjesto pretovara robe, zamjene vozača, servisa…", kaže Beus Richemergh.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost