Nakon skoro godinu dana rada na uklanjanju administrativnih zapreka, investicijski projekt Kupari konačno je “čist” i spreman za raspisivanje natječaja za pronalazak investitora, neslužbeno doznaje Poslovni dnevnik.

Tender čije je sastavljanje pri kraju još mora proći par proceduralnih stepenica, odnosno njegova rješenja treba usvojiti Državni ured za upravljanje državnom imovinom, a potom i Vlada koja bi to mogla učiniti na drugoj sjednici poslije ljetne stanke. Tender bi tako svjetlo dana mogao ugledati početkom rujna, a ako sve prođe po planu investitor će biti poznat krajem 2013.

Pronalazak ulagača ne bi trebao biti problem, s obzirom da se oko projekta već dulje vrijeme vrti nekoliko viđenih imena u turističkoj industriji. Osim turskog Rixosa koji se spominjao još dok je u Vladi sjedio Radimir Čačić, za Kupare je interes pokazao Ivica Todorić odnosno tvrtka Karisma Hotels Adriatic čiji je suvlasnik uz njemački TUI i meksičku Karismu International.

Drugi zalogaj za Karismu

Kupari su drugi veliki zalogaj tvrtke Karisma hotels Adriatic, koja je zaživjela početkom ljeta strateškim povezivanje navedenih partnera, nakon kupnje 88-postotnog udjela hotelske tvrtke Koločep za 36,4 milijuna kuna u lipnju.

Kako su nam potvrdili izvori iz Ministarstva turizma, u novije vrijeme ozbiljno su zagrizli i investitori iz Azerbajdžana, čija je nacionalna agencija za investicije na svojim Internet stranicama početkom kolovoza uputila poziv svojim ulagačima, odnosno objavila najavu raspisivanja natječaja za Kupare, predviđajući da ćes e tender raspisati u roku od deset dana. 

Neslužbeno doznajemo da će se, kako je i planirano, u Kuparima ulagaču dati pravo građenja na 99 godina. Nakon raspisivanja tendera, investitori će imati dovoljno vremena da prikupe dokumentaciju te samostalno naprave dubinsko snimanje lokacije, kako bi definirali opseg poslova te visinu investicije, ovisno o tome hoće li rušiti postojeće objekte i graditi nove, ili pak ići u rekonstrukciju.

Početna cijena koncesije ne bi trebala ići ispod 200 milijuna eura, a u elaboratu će se posebno vještačiti zemljište, posebno građevine, a posebno dijelovi projekta koji spadaju u kuturno dobro. Konkretno, radi se o Hotelu Grand koji je bio zaštićen kao nepokretno kulturno dobro Ministarstva kulture.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Marketing sutrašnjice

PANEL – Mediji i marketing: „Brojke više ne znače ništa ako publika ne vjeruje“

Dvije tisuće novih kreveta

Međutim, kako smo neslužbeno doznali, Ministarstvo kulture pristalo je poništiti taj status kulturnog dobra za Hotel Grand, no samo iz formalnih razloga, kako bi se izbjeglo objavljivanje dvaju natječaja. Kako pojašnjava naš izvor, Hotel Grand u natječaju će ipak dobiti poseban status, odnosno neće se mijenjati uvijeti konzervatora kad je u pitanju ulaganje u rekonstrukciju objekta. Svakako neće biti dozvoljeno njegovo rušenje.

Kupari su prije Domovinskog rata u pet hotela i kampu ostvarilvali više od 1,5 milijuna noćenja godišnje. U hotelima je tada u sezoni radilo 800 ljudi, od toga 400 stalno zaposlenih.

Na ukupno 345 tisuća četvornih metara prostornim planovima je predviđena gradnja hotelskih kapaciteta s više od dvije tisuća kreveta, kao i kongresnog centra s dvije tisuće mjesta. Vrijednost investicije procijenjuje se na oko 200 do 250 milijuna eura.