U protekloj su godini do 21. prosinca u Hrvatskoj otvoreno 394 stečajna postupka nad tvrtkama koje su dospjele u nepremostive probleme zbog blokade žiro-računa duže od 60 dana ili prezaduženosti. Podatak je to Visokoga trgovačkog suda, a njegov predsjednik Mario Vukelić objašnjava da je inače u tijeku 769 stečajnih postupaka. Među tvrtkama koje nisu uspjele izbjeći bankrot, restrukturiranjem dugova ili preuzimanjima, brojnošću kao i dosad prednjače mala društva s ograničenom odgovornošću, no ove su godine propale i neke velike i poznate tvrtke. Glavna odlika stečajeva u 2010. je da niz gospodarskih subjekata, značajnih upravo zbog velikog broja radnika i vjerovnika te velikih dugova, nije uspio izbjeći režim Stečajnog zakona. Na početku godine zabilježeni su slučajevi propasti Peveca i Đakovštine, a slijedili su ih bankroti Limexa, Vemila, Građevinskog poduzeća Dubrovnik, Međimurske trikotaže Čakovec, varaždinskog BBS-a.

Varljivi pokazatelji
S tim u vezi su zanimljiva dva podatka. Prvi je da se polovica aktivnih stečajeva u Hrvatskoj odnosi upravo na subjekte koji su bankrotirali prošle godine. Drugi je da je 2010. bilo za 21 posto manje bankrota nego 2009. kada je u stečaju završilo 498 hrvatskih tvrtki. To pak znači da su brojni dužnici ipak uspjeli kraj prošle godine dočekati na nogama, a ne u stečaju kako se očekivalo s obzirom na loše bilance i poslovne rezultate te pogoršavanje uvjeta poslovanja. Zbog rastuće gospodarske krize očekivao se stečajni “tsunami” u 2010. godini, a veliko je pitanje zašto i kako su ga mnogi izbjegli u godini koja je bila poslovno teža i zbog rastuće nelikvidnosti. U vrhu trgovačkog sudstva komentiraju da statistički pokazatelj kao što je, primjerice, broj otvorenih stečajeva nije realan pokazatelj. Navodno su 2010. masovni stečajni postupci predloženi protiv dužnika, no sudbina je za te tvrtke još neizvjesna. U tijeku je u znatnom broju slučajeva postupak ispitivanja uvjeta za otvaranje stečaja, a moguće je dok on traje da dužnik izbjegne stečaj ako plati potraživanje vjerovniku koji je predložio stečaj. Je li 2010. godina zapravo prošla u znaku korištenja stečaja kao efikasnog sredstva pritiska na dužnika da plati dug, o tome ne žele nagađati u sudstvu, no činjenica je da se takva dijagnoza može čuti od odvjetnika.

Nagodbe s vjerovnicima
Navodno dužnici koji imaju veći broj vjerovnika u pravilu prije otvaranja stečaja prođu fazu od tri do sedam pokušaja otvaranja stečaja. To znači da se jedan po jedan vjerovnik nagađa iskorištavajući nedostatak Stečajnog zakona. Na taj način se oštećuju ostali vjerovnici, što je suprotno osnovnom cilju Stečajnog zakona prema kojem je za razliku od obične ovrhe stečaj opća ovrha, tj. izjednačavanje vjerovnika. Kritičari smatraju da bitno smanjeni broj stečajeva ukazuje da su vjerovnici izgubili povjerenje u Stečajni zakon jer je, kažu, nedvojbeno da je sada potreba za njim trebala biti znatno povećana. Tako zaključuju da zakonodavac nije iskoristio šansu da u dijelu stečajeva pomogne gospodarstvu, već je dopunama iz listopada 2010. godine napravio malu statističku korekciju i zapravo prepustio tržištu da rješava probleme između vjerovnika i dužnika. Indikativno je i što je u prva tri tromjesečja 2010. bilo za 38,63 posto više stečajnih prijedloga nego lani u istom razdoblju.

Vukelić navodi da je u 2009. bilo 717 prijedloga, u razdoblju od siječnja do listopada 2010. čak 994., a treba očekivati da će stečajnih prijedloga na kraju 2010. godine biti za 40 posto više nego lani. Golem interes vjerovnika za prijedloge pokretanja stečaja svojih dužnika u prvih devet mjeseci ove godine potvrđuju i na svim velikim trgovački sudovima. U Zagrebu je porast u tom razdoblju iznosio 49,46 posto, u Rijeci 50,60 posto, Splitu 42,86 posto i Osijeku 31,75 posto. Na manjim sudovima pak bilježe povijesne rekorde: u Pazinu porast iznosi 67,74 posto, u Šibeniku 86,71 posto i u Dubrovniku 108,33 posto. No to nisu konačni podaci jer se čekaju podaci za četvrto tromjesečje. Draženka Deladio, glasnogovornica Trgovačkog suda u Zagrebu, kaže da se broj prijedloga nastavio povećavati i u zadnjem tromjesečju te da ih je do 15. prosinca 2010. bilo 50,8 posto više u odnosu na 2009. godinu.

Nove mete
Porezna uprava Ministarstva financija ove će godine zatrpati trgovačko sudstvo sa 19.000 stečajnih prijedloga za tzv. fantomske tvrtke. Porezna uprava je počela “čistiti” tržište od nelikvidnih subjekata koji nikog ne zapošljavaju, pa je predložila pokretanje stečaja po skraćenom postupku nad prvih 50-ak takvih subjekata. Dopunom Stečajnog zakona prije nekoliko mjeseci omogućeno je državi da bez plaćanja predujma pokrene skraćene stečajeve za pravne osobe koje nemaju zaposlenika, a račun im je blokiran duže od 60 dana. Ivo Bakalić, v. d. predsjednika Trgovačkog suda u Splitu, kaže da se može očekivati iznimno velik priljev stečaja po službenoj dužnosti, a za područje Splitsko-dalmatinske županije između 1500 i 2000 takvih stečajeva.

Najzaposleniji

Osam sudaca na 462 predmeta
Najveći Trgovački sud, onaj u Zagrebu, dobio je do polovice prosinca 567 prijedloga za otvaranje stečajnog postupka, a otvorio je 149 stečajeva. U istom razdoblju lani zaprimio je 376 prijedloga. “Trenutno imamo u radu 462 predmeta u kojima je u tijeku prethodni ili redovni postupak, a na njima radi osam stečajnih sudaca”, kaže glasnogovornica D. Deladio.

Amadria Park Šibenik

Danci otkrili formulu za odlične poslovne ideje

Bez stresa

Predstavljamo najbolje digitalno rješenje za inventuru bez stresa