Očekuje se da će početak sezonskog zapošljavanja prekinuti trend rasta broja nezaposlenih na mjesečnoj razini. Usiječnju je registrirano 122.369 nezaposlenih pri Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ), pa je na mjesečnoj razini četvrti mjesec zaredom nastavljen rast broj registriranih nezaposlenih osoba. U odnosu na prosinac povećao se za 4553 ili 3,9%.

Međutim, na godišnjoj razini, kako u svoj analizi ističu RBA analitičari, nastavlja se trend pada započet još u travnju 2021., a u odnosu na isto razdoblje 2022. zabilježeno je smanjenje za 8624 osoba ili 6,6%.

Potražnja ne jenjava
“U odnosu na siječanj 2021. broj nezaposlenih pri HZZ-u manji je za 42.976 osoba ili 26%, dok je i u odnosu na siječanj 2020. manji za 17.555 osoba ili 12,5%. Odraz je to oporavka gospodarske aktivnosti nakon pandemije, ali i općenito pozitivnih trendova na tržištu rada što se zrcali u poboljšanju u odnosu na razdoblje prije pandemije”, navodi se u analizi.

Pod utjecajem ovih procesa aktivno je tržište rada i potražnja za radnicima ne jenjava, pa se prema analitičarima RBA nedostatak radne snage u pojedinim djelatnostima zrcali i u povećanju broja radnika iz trećih zemalja.

Prema podacima Zavoda broj zaprimljenih zahtjeva za boravak i rad stranih radnika u 2022. iznosio je gotovo 130.000, a pozitivno mišljenje dobilo je ih je 109.241. Tijekom siječnja zaprimljeno je 12.653 zahtjeva za 163 zanimanja, a najtraženija su bila iz građevinskih djelatnosti. Najviše zaprimljenih zahtjeva pristiglo je iz Grada Zagreba, a slijedi Istarska i Splitsko-dalmatinska županija.

Međutim, pouzdana statistika o ukupnom broju radnika iz trećih zemalja još ne postoji pa se može govoriti samo o procjenama, naglašava se u analizi. Ekonomist Damir Novotny skreće pozornost na to da nije riječ o općoj robusnosti hrvatskog tržišta rada, nego o sektorskoj, jer je naše tržišta rada prilično plitko i velika je razlika do sektora do sektora, kao i teritorijalno, pa jedan tip trendova važi za jadransku hrvatsku, a drugi za kontinentalnu i posebno za Grad Zagreb.

“Cijela istočna Slavonija ima slabu ponudu radnih mjesta u svim sektorima, dok Istra ima trend useljavanja jer ima vrlo snažnu ponudu radnih mjesta u turističkom sektoru, ali i u pratećim djelatnostima koje ga opskrbljuju i hranom i različitim uslugama zbog čega je Istra najrazvijenija hrvatska regija nakon Zagreba”, navodi Novotny.

Od ukupnog broja nezaposlenih koji su u siječnju ušli u evidenciju, njih 12.996 (77,1%) pristiglo je iz radnog odnosa, a najčešći razlog njegova prestanka je istek ugovora o radu na određeno vrijeme (52,4%). Od ukupnog broja izlazaka iz evidencije, 8.773 osobe (71,3%) kao razlog navodi zapošljavanje na temelju radnog odnosa i drugih poslovnih aktivnosti.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Na kraju siječnja slobodnih radnih mjesta bilo je gotovo 28 tisuća, što je 77,5% više u odnosu na kraj 2022. i 5,3% na godišnjoj razini.

Sektorske razlike
Tržište rada, prema RBA analitičarima tako nastavlja u novoj godini pokazivati snažnu otpornost na nepovoljna ekonomska i geopolitička kretanja – karakteristika je to i u cijeloj EU, čemu pridonosi već prisutan nedostatak radne snage. U narednim mjesecima očekuju nastavak pozitivnih trendova, ali slabijim intenzitetom uslijed usporavanja gospodarskih aktivnosti.

Novotny primjećuje da će turizam, unatoč globalnom usporavanju ekonomskih aktivnosti, nastaviti sa snažnim rastom započetim lani jer su otvoreni novi kapaciteti i investira se, a slično je s građevinskim sektorom koji je suočen s investicijskim ciklusom koji se financira iz EU. Procesi na tržištu rada u predstojećem razdoblju, po njemu će se jako razlikovati od sektora do sektora.