Iako Hrvatska ima zakonsku regulativu koja omogućuje učinkovitije kažnjavanje prekršitelja, Hrvatska je tek u ranoj fazi primjene pravila tržišnog natjecanja, zaključak je sudionika konferencije održane u utorak u organizaciji američke trgovinske komore AmCham u Zagrebu. Politikom tržišnog natjecanja u Europskoj uniji i utjecaju na hrvatsko gospodarstvo bavili su se predstavnici regulatornih agencija te tvrtki koje se dnevno susreću s preprekama u poslovanju nastalim zbog utjecaja nelojalne konkurencije.

“Strani investitori su zainteresirani za ulaganje u regiju uključujući i Hrvatsku, ali čekaju da vide kako će se provoditi aktivnosti koje potiču korektno tržišno natjecanje. Nadam se stoga da će u ovoj izbornoj godini politički sektor pronaći zajedničku pratformu da riješi probleme koji koče ulaganja”, izjavio je James B. Foley, američki veleposlanik u Hrvatskoj otvorivši konferenciju. Foley je hrvatskim gospodarstvenicima poručio da ulazak u EU donosi velike prilike, no sad je trenutak da se sve razine u gospodarstvu educiraju i dobro pripreme kako bi što bolje razumjele sve šanse koje se otvaraju stupanjem u članstvo. Provedba pravila tržišnog natjecanja je među prioritetima, o čemu je govorio Kaarli Harry Eichhorn, potpredsjednik Odbora AmChama za tržišno natjecanje i stariji savjetnik za područje tržišnog natjecanja EU i odnosa s vladinim institucijama General Electrica.

“Ako agencije vlade ne kontroliraju tvrtke na tržištu, izravan gubitak trpe kompanije i potrošači. Također, kompanije moraju imati znanja o pravilima tržišnog natjecanja kako bi izbjegle visoke kazne koje izriče Europska agencija za zaštitu tržišnog natjecanja”, istaknuo je Eichhorn, dodajući da su se kazne toliko povisile da se unutar EU propituje opravdanost nekih iznosa obzirom na jačinu prekršaja, a stvaranje kartela je prekršaj koji se najstrože sankcionira. Boris Cota, savjetnik Predsjednika RH za gospodarstvo, smatra da u nas nema mnogo razloga za zadovoljstvo jer je uloga države u tržišnim kretanjima prevelika, a konkurentnost slaba. Iako je zadovoljna time što je njena agencija konačno dobila šire ovlasti u sankcioniranju prekršitelja, ravnateljica Agencije za tržišno natjecanje (AZTN) Olgica Spevec napominje da AZTN nije jedino tijelo koje regulira tržišno natjecanje. Za bankarsko tržište zadužena je Hrvatska nadrodna banka, a za telekome HAKOM. Područje AZTN-a prema ocjeni Spevec zapravo je vrlo usko. “Pitanje koliko možemo biti učinkoviti s tolikim brojem institucija koje trebaju kontrolirati tržište, dok neke dijelove nitko ne kontrolira”, kaže Spevec.

Kritike AZTN-a i monopolista

Presporo procesuiranje, loši zakoni
Realni sektor ne štedi AZTN od kritike na račun sporosti procesuiranja pojedinih slučajeva koji se znaju rastegnuti i na pet godina, što se može dodatno produžiti ako se uloži žalba Upravnom sudu, nadležnom za sve ocjene AZTN-a. Sudionici panela smatraju da treba drukčije postaviti prioritete za rješavanje pojedinih slučajeva. Također, u tvrtkama napominju da su u Hrvatskoj na snazi i zakoni koji upravo omogućavaju netržišno poslovanje, te navode primjer Zakona o elektroničkim telekomunikacijama ili pak Zakona o HRT-u. Na meti kritike tako su se našli uglavnom veliki igrači i bivši monopolisti, poput Hrvatskog telekoma, Hrvatske radio televizije te Adrisa odnosno TDR-a.