Zbog problema dugotrajne nelikvidnosti i insolventnosti, s kojima je suočena gotovo svaka treća pravna osoba, trgovačko se sudstvo priprema za velik val stečajeva i likvidacija u 2012. godini. Predsjednik Visokoga trgovačkog suda Mario Vukelić navodi da će se čišćenje tržišta od tvrtki koje ispunjavaju uvjete za eliminaciju provoditi u nekoliko različitih grupa. U jednoj je više od 5000 trgovačkih društava koja uopće nemaju otvoren poslovni račun.

“Počinjemo i s brisanjem oko 14.000 tvrtki koje ispunjavaju uvjete brisanja sukladno Zakonu o sudskom registru. Očekuje nas i pokretanje nekoliko desetaka tisuća skraćenih stečajnih postupaka insolventnih trgovačkih društava koja nemaju imovine ili je ona neznatne vrijednosti”, najavljuje Vukelić i dodaje da su trgovački sudovi u prvih šest mjeseci 2011. u odnosu na isto razdoblje 2010. zabilježili porast novih stečajnih predmeta od 250 posto (2500 prema 711). Čini se, međutim, da je u očekivanju rastućeg posla stečajnih sudaca u ovom trenutku najveći problem pitanje hoće li doći do pritiska masovnih pravih bankrota. Nitko ne zna reći hoće li se i u kojoj mjeri stečaj izbjeći kod onih tvrtki koje su pritisnute dugotrajnom insolventnošću, a imaju imovinu za unovčenje tražbina vjerovnika te zapošljavaju veći broj radnika. Prema nekim računicama, najizgledniji kandidati za tzv. pravi stečaj, koji može trajati godinama zbog unovčenja imovine i parnica koje su vezane uz dužnika, dolaze iz kategorije 6884 subjekta prezadužena dulje od godine dana, koji zapošljavaju nešto manje od 20.000 radnika te duguju nešto više od 12 milijardi kuna. Zbog činjenice da je njihov eventualni opstanak u rukama vjerovnika (posebice države i banaka), koji tek moraju odlučiti što im se najviše isplati, stečajne škare najranije bi ih počele rezati u drugoj polovici iduće godine. Opcije se kreću između stečaja i preustroja izvan sudskih procedura, a to može donijeti nove nevolje vjerovnicima ako prije nisu otpisali ta potraživanja.

U najcrnjoj verziji tržišno pospremanje u nastupajućoj godini, na koje tjera izlazak iz krize, moglo bi donijeti 46.000 bankrota, a prve koje dolaze na red su tzv. mrtve tvrtke, tvrtke u mirovanju ili one koje ne ispunjavaju svoje obveze prema Zakonu o sudskom registru jer ne dostavljaju dvije godine zaredom svoja financijska izvješća, najčešće zbog neaktivnosti. Njihov se broj procjenjuje na između 20 i 30.000 subjekata, no za sada još nije jasno koliko subjekata ispunjava uvjete za eliminaciju iz registra po obje osnove: i na temelju dopuna Zakona o stečaju iz listopada 2010. (skraćena eliminacija insolventnih tvrtki bez zaposlenih) i po osnovi izmjena Zakona o sudskom registru iz sredine ove godine, kojima je uveden mehanizam brisanja kao sankcija za nedostavljanje financijskih izvješća u registar. Dosad je primjenom skraćene stečajne procedure eliminirano s tržišta nešto manje od sedmine kandidata (oko 3,5 tisuća). No posljednji podaci govore da njihov broj stalno raste, što zabrinjava jer ih je sada više nego kad je zakon stupio na snagu. Preostalo ih je, naime, još 20.570 s dugom koji iznosi 15,6 milijardi kuna, a navodno takve tvrtke uglavnom duguju državi. S druge strane 2012. bit će godina raspleta za velik broj stečajnih prijedloga u odnosu na tvrtke dužnike, čiji se vlasnici grčevito bore za opstanak i pokušavaju s vjerovnicima dogovoriti restrukturiranje dugova i vlasničkih udjela. Niz je primjera dužnika nad kojima visi stečaj i ne uspiju li postići dogovor, u 2012. čeka ih bankrot. Pojedini suci nerealno niskim drže medijska nagađanja prema kojima bi nova vlada, a posebno ministar financija Slavko Linić, dogodine mogli predložiti stečaj 20-30.000 tvrtki, što bi značilo gubitak 60-ak tisuća radnih mjesta.