Modernizacija pekarske industrije u Hrvatskoj nije se fokusirala samo na promjenu izgleda trgovina, već i na promjenu načina poslovanja, proizvodnje, ponude i distribucije.

Tako danas većina pekarnica u svojoj ponudi pored klasičnog kruha nudi i niz drugih proizvoda od tjesta, ali i sokove i kavu. Proširenje prodajne game u više nego atraktivno uređenim prostorima i na lokacijama koje su prije bile rezervirane za drugačije vrste trgovaca pekari su značajni podigli i svoje prihode.

Bum Mlinara
Najveći bum napravio je Mlinar, tvrtka koja je procvala nakon što ju je Mato Škojo preuzeo od Agrokora: danas ima 135 poslovnica u zagrebačkoj, osječkoj, riječkoj i varaždinskoj regiji, piše tportal. Dugoročni planovi su još ambiciozniji, do 2017. godine cilj im je imati 300 prodajnih mjesta.U Mlinaru za internetski portal tportal.hr nedavnoi su izjavili da zajedno s osječkom pekarom Krunom, koja je u njihovim sastavu, imaju 1500 zaposlenih. Prihodi Škojine tvrtke u 2011. godini su porasli za oko 30 posto, na 262,2 milijuna kuna. Neto dobit uvećana je tri i pol puta: s 1,2 milijuna kuna u 2010. narasla je na 4,3 milijuna kuna lani.Prema podacima Poslovne Hrvatske, tvrtka Pan-pek, čija je pekarnica 'pojela' Daily Fresh na glavnom zagrebačkom trgu, uprihodila je prije tri  godine 158 milijuna kuna, što predstavlja rast od 22 posto, dok im je dobit pala za 70 posto, na četiri milijuna kuna. 

Potrošnja kruha
Prihodi su rasli i Pekari Dubravica, koja ima 25 prodajnih mjesta na zagrebačkom području, i to za oko 27 posto, na 58,4 milijuna kuna. U 2011. porasla im je i neto dobit, i to na oko pola milijuna kuna, a tvrtka u vlasništvu Damira Mikleca prema podacima Poslovne Hrvatske zapošljava 266 ljudi. Iako su prema prihodima od 180,8 milijuna kuna druga najveća pekarska tvrtka, Zagrebačke pekarne Klara fokusirane su na prodaju kroz trgovačke lance i među pobrojanim tvrtkama imaju najmanju maloprodajnu mrežu od tek 20 prodavaonica. Inače, u Europskoj uniji prosječna potrošnja kruha je oko 60 kilograma po stanovniku, a u Hrvatskoj, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, 68,5 kilograma. Godišnje se proizvode oko 300.000 tona kruha, a vrijednost proizvodnje procjenjuje se na oko 450 milijuna eura godišnje. Također, procjenjuje se da se oko 1500 objekata bavi pekarstvom i slastičarstvom te da u njima radi oko 30.000 ljudi.