Prema privremenim podacima DZS-a, u studenom su, prema kalendarski prilagođenim indeksima, nastavljene pozitivne godišnje stope rasta obujma građevinskih radova, koje kontinuirano traju od lipnja 2020. Kalendarski prilagođen rast iznosio je snažnih 15,5% godišnje (u odnosu na 16,0% u listopadu).

Prema izvornim indeksima, rast na godišnjoj razini iznosio je 8%, što je značajno usporavanje u odnosu na prosječan rast od siječnja do listopada 2024. od 16,6% godišnje. Prema sezonski i kalendarski prilagođenim indeksima, obujam građevinskih radova porastao je za 0,3% u odnosu na listopad.

Investicijski ciklus
Analitičari Intercapitala ističu važnost hrvatskog građevinskog sektora u kontekstu ukupne ekonomije. “Trenutačno hrvatski građevinski sektor čini približno 6,5% BDP-a na temelju podataka iz prva tri kvartala 2024., što ga stavlja rame uz rame s razinama prije 2008. Ovaj rast može se pripisati snažnom investicijskom ciklusu koji je pokrenula hrvatska vlada, potpomognut financiranjem EU-a, naporima na obnovi nakon potresa i vrućem tržištu nekretnina u Hrvatskoj, kako stambenih tako i poslovnih. Promatrajući godišnje stope rasta obujma građevinskih radova, primjetan je značajan skok. Ukupna građevinska aktivnost porasla je za gotovo 20% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.”, kažu analitičari Intercapitala.

Ovakav rast obujma građevinskih radova prvenstveno se pripisuje snažnom porastu visokogradnje koja je u prvih jedanaest mjeseci 2024. porasla za više od 20% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Projekti niskogradnje također su doživjeli značajan porast, preokrenuvši usporavanje zabilježeno 2022. i 2023. godine.

Ako govorimo o problemima, hrvatski građevinski sektor dugo se suočava s izazovima vezanima uz manjak radnika, prvenstveno zbog pritisaka na plaće iz zemalja s višim plaćama poput Austrije i Njemačke, kao i neusklađenosti između obrazovanja i potreba tržišta. No, barem kratkoročno, ovo je pitanje ublaženo uvozom stranih radnika.

Analitičari Intercapitala ističu i kako se može očekivati daljnji rast troškova izgradnje, iako nešto sporijim tempom. “Od pandemije materijalni su troškovi porasli zbog inflatornih pritisaka potaknutih povećanim javnim rashodima, prekidima opskrbnog lanca, geopolitičkim sukobima i drugim čimbenicima. Troškovi izgradnje po kvadratnom metru porasli su za samo 10% između Q1 2015 i Q1 2020. Međutim, od Q1 2020 do Q3 2023, ti su troškovi porasli za 58%.”

Nužna strukturna rješenja
S druge strane, sve veća potražnja također je odigrala značajnu ulogu. Ta je potražnja potaknuta potrebom za obnovom nakon potresa, izgradnjom i održavanjem infrastrukture, novim turističkim nekretninama, poslovnim zgradama i, naravno, novim stambenim zgradama.

energetska tržišta

Provokativni plan za novu eru europske energetske neovisnosti

Stvarni svijet

Roditelji vs. algoritmi: Evo kako roditelji mogu preuzeti kontrolu

Očekuje se da će se rast troškova materijala i rada te snažna potražnja za nekretninama nastaviti, iako sporijim tempom u nadolazećim godinama. Međutim, kako bi se riješili problemi na tržištu nekretnina, posebice pristupačnost za mlade ljude koji žele kupiti stanove, potrebne su strukturne promjene.