Vlada je napokon predstavila Smjernice ekonomske i fiskalne politike 2013.-2015., a u njima se polazi od očekivanja nultog rasta BDP-a u ovoj godini. I tako smanjena očekivanja optimističnija su od svih drugih prognoza. Koliko su same polazne veličine neizvjesne, dovoljno govori to što na investicijama kao komponenti BDP-a i dalje za 2012. stoji očekivani rast od 7,4 posto (zasad su u padu 10%), a projekcije osobne potrošnje su na samo minus 0,6 posto. Za 2013. Vlada pak računa s rastom BDP-a od 1,8 posto, uz ubrzanje rasta u narednim godinama.

U fiskalnoj politici naglasak se stavlja na nužnost nastavka fiskalne konsolidacije i poštivanja Zakona o fiskalnoj odgovornosti tj. smanjenje udjela rashoda u BDP-u za 1 postotni bod godišnje. Od konkretnih mjera među važnijima je ukidanje nulte stopa PDV-a početkom 2013. (zbog EU) uz uvođenje snižene stope od 5 posto i 10-postotnu za restorane. Vlada ustrajava i na uvođenju poreza na imovinu, koji bi trebao biti prihod lokalne države, no zanimljivo je da se prihodi lokalne države i dogodine planiraju na 4,4% BDP-a, odnosno za oko 600 milijuna više. Što se tiče daljnjeg smanjenja stope doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje, ona se smanjuje sa 13 na 12 posto. Ipak, od socijalnih doprinosa očekuju se i nešto veći proračunski prihodi nego ove godine, zbog očekivanog poboljšanja na tržištu rada, ali i strožih pravila za isplate plaća. Proračunski prihodi projicirani su 3,4 posto više nego ove godine, a rashodi 2,9 posto više, i to najviše zbog rasta troška kamata s 8 na 10 milijardi kuna te zbog 1,7 milijardi kuna koje će Hrvatska pristupanjem u EU morati uplatiti u EU proračun. Deficit na razini opće države ne bi trebao biti viši od 3 posto, a udjel rashoda u BDP-u pao bi u skladu sa zadanim fiskalnim pravilom, za jedan postotni bod, na 39,5 posto BDP-a. Međutim, neke rashodne stavke čine se prilično neizvjesnima. Kod izdataka za zaposlene, kod kojih se zasad ne ispunjavaju planirane uštede, zacrtano je daljnje smanjenje za oko 880 milijuna kuna, i to slijedom “racionalizacije broja zaposlenih”. Konačno, dvojbeno je i kako se kani ostvariti plan da izdaci za mirovine 2013. porastu samo 1% ili oko 400 milijuna kuna, ima li se na umu uobičajeni prirast broja umirovljenika i indeksacija mirovina ostvarenih iz radnog odnosa.