EN DE

Tri udara na Sanadera

Autor: Sandra Bartolović
24. rujan 2007. u 06:30
Podijeli članak —

HDZ su kritizirali ili su mu uskratili potporu oni koje je smatrao saveznicima: Europska unija, Mesić i Crkva

Osim anketa koje već pola godine ozbiljno favoriziraju glavnog rivala SDP, Ivi Sanaderu i HDZ-u u svega tri dana na glavu su se sručile nove nevolje, bilo kao ozbiljna kritika, bilo kao izostanak potpore, i to iz redova onih koji su manje-više smatrani svojevrsnim saveznicima – Europske unije, predsjednika Mesića i Crkve. Osim anketa koje već pola godine ozbiljno favoriziraju glavnog rivala SDP, Ivi Sanaderu i HDZ-u u svega tri dana na glavu su se sručile nove nevolje, bilo kao ozbiljna kritika, bilo kao izostanak potpore, i to iz redova onih koji su manje-više smatrani svojevrsnim saveznicima – Europske unije, predsjednika Mesića i Crkve.Muke po Sanaderu, međutim, ni tu ne prestaju, jer zeleno-žuta koalicija HSS-HSLS sve otvorenije počinje koketirati sa SDP-om u kojem nailazi na široko raširene koalicijske ruke predsjednika Zorana Milanovića. Pored toga, najveća sindikalna središnjica SSSH bolju budućnost svog članstva također vidi sa SDP-om u Banskim dvorima, a i HSP pokazuje zube HDZ-u, iako se vjeruje da je riječ o dogovorenom, per la finta sukobu kako bi što manje glasova završilo na socijaldemokratskom izbornom kontu.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Najnezgodniji trenutak
EU se oglasila u najnezgodnijem mogućem trenutku, dva mjeseca prije izbora, s ozbiljnim primjedbama na račun manjkavosti u reformi pravosuđa, borbi protiv korupcije i zaštiti manjinskih prava, te s preporukom da se za to područje još ne otvaraju pregovori. Razumljivo da premijer Sanader ne dopušta da je riječ o neudovoljavanju kriterija s hrvatske strane, nego o “različitim mišljenjima unutar EK o tom zahtjevnom poglavlju”. Jasno, premijer ne spominje korupciju na visokoj političkoj razini, primjerice, u aferi Maestro, na što su u Bruxellesu osobito osjetljivi. U središtu europske vlasti, među ostalim, ne manjka ni kritika na kupovinu vijećničkih mandata nakon izbora, kao oblika političke korupcije, a nije ih usrećio ni novi zakon o financiranju političkih stranaka, koji ne regulira financije predizbornih kampanja, koje su najpogodnije tlo za korupciju. Očito, Uniji nije dovoljno HDZ-ovo samozadovoljno razmetanje kvantitetom, niti je impresionirana kada šef Sabora Vladimir Šeks ponosno objavljuje da je parlament odradio 95 posto plana usklađivanja domaće s europskom legislativom, a s druge strane Markova trga Sanader ističe kako je Vlada svoj plan po tom pitanju i prebacila. Puno više efekta na EU imale bi sadržajne promjene, što u HDZ-u još nisu ili, pak, uporno odbijaju shvatiti. Neočekivani udarac Sanaderu stigao je i od Mesića koji je, unatoč dosadašnjem inzistiranju na zadržavanju neutralne pozicije u kampanji, u petak uvečer u Temi dana Nove TV objavio kako su programi SDP-a i HNS-a najbliži onome na čemu je on gradio svoju predsjedničku kampanju. To je vjerojatno i najkonkretnije i najpreciznije izjašnjavanje o potpori strankama koje će predsjednik sebi u kampanji dopustiti. U HDZ-u nisu očekivali ni takav odmak, pogotovo s obzirom na duži skladan suživot premijera i predsjednika, koji je ljutio još i pokojnog Ivicu Račana. Mesić je, podsjetimo, u aferi Maestro, na iznenađenje javnosti, amnestirao Sanaderove ministre iz Upravnog odbora HFP-a od političke odgovornosti, no, od slučaja Zagorec na relaciji Banski dvori – Pantovčak tenzije ipak rastu, pa je tako zbog kornatske tragedije Mesić ipak ministru policije sugerirao pokazivanje moralne odgovornosti. No, predsjednik je u zadnjih nekoliko tjedana dao naslutiti u kom se pravcu kreću njegove političke simpatije i preferencije, primjerice, kada je na otvaranju jesenskog Zagrebačkog velesajma neuvijeno kritizirao enormno zaduživanje, nedovoljan gospodarski rast, izostanak jačanja izvoza, državnu administraciju koja ometa razvoj gospodarstva i nemogućnost građana da normalno žive od svog rada.

Osim anketa koje već pola godine ozbiljno favoriziraju glavnog rivala SDP, Ivi Sanaderu i HDZ-u u svega tri dana na glavu su se sručile nove nevolje, bilo kao ozbiljna kritika, bilo kao izostanak potpore, i to iz redova onih koji su manje-više smatrani svojevrsnim saveznicima – Europske unije, predsjednika Mesića i Crkve. Osim anketa koje već pola godine ozbiljno favoriziraju glavnog rivala SDP, Ivi Sanaderu i HDZ-u u svega tri dana na glavu su se sručile nove nevolje, bilo kao ozbiljna kritika, bilo kao izostanak potpore, i to iz redova onih koji su manje-više smatrani svojevrsnim saveznicima – Europske unije, predsjednika Mesića i Crkve.Muke po Sanaderu, međutim, ni tu ne prestaju, jer zeleno-žuta koalicija HSS-HSLS sve otvorenije počinje koketirati sa SDP-om u kojem nailazi na široko raširene koalicijske ruke predsjednika Zorana Milanovića. Pored toga, najveća sindikalna središnjica SSSH bolju budućnost svog članstva također vidi sa SDP-om u Banskim dvorima, a i HSP pokazuje zube HDZ-u, iako se vjeruje da je riječ o dogovorenom, per la finta sukobu kako bi što manje glasova završilo na socijaldemokratskom izbornom kontu.

Najnezgodniji trenutak
EU se oglasila u najnezgodnijem mogućem trenutku, dva mjeseca prije izbora, s ozbiljnim primjedbama na račun manjkavosti u reformi pravosuđa, borbi protiv korupcije i zaštiti manjinskih prava, te s preporukom da se za to područje još ne otvaraju pregovori. Razumljivo da premijer Sanader ne dopušta da je riječ o neudovoljavanju kriterija s hrvatske strane, nego o “različitim mišljenjima unutar EK o tom zahtjevnom poglavlju”. Jasno, premijer ne spominje korupciju na visokoj političkoj razini, primjerice, u aferi Maestro, na što su u Bruxellesu osobito osjetljivi. U središtu europske vlasti, među ostalim, ne manjka ni kritika na kupovinu vijećničkih mandata nakon izbora, kao oblika političke korupcije, a nije ih usrećio ni novi zakon o financiranju političkih stranaka, koji ne regulira financije predizbornih kampanja, koje su najpogodnije tlo za korupciju. Očito, Uniji nije dovoljno HDZ-ovo samozadovoljno razmetanje kvantitetom, niti je impresionirana kada šef Sabora Vladimir Šeks ponosno objavljuje da je parlament odradio 95 posto plana usklađivanja domaće s europskom legislativom, a s druge strane Markova trga Sanader ističe kako je Vlada svoj plan po tom pitanju i prebacila. Puno više efekta na EU imale bi sadržajne promjene, što u HDZ-u još nisu ili, pak, uporno odbijaju shvatiti. Neočekivani udarac Sanaderu stigao je i od Mesića koji je, unatoč dosadašnjem inzistiranju na zadržavanju neutralne pozicije u kampanji, u petak uvečer u Temi dana Nove TV objavio kako su programi SDP-a i HNS-a najbliži onome na čemu je on gradio svoju predsjedničku kampanju. To je vjerojatno i najkonkretnije i najpreciznije izjašnjavanje o potpori strankama koje će predsjednik sebi u kampanji dopustiti. U HDZ-u nisu očekivali ni takav odmak, pogotovo s obzirom na duži skladan suživot premijera i predsjednika, koji je ljutio još i pokojnog Ivicu Račana. Mesić je, podsjetimo, u aferi Maestro, na iznenađenje javnosti, amnestirao Sanaderove ministre iz Upravnog odbora HFP-a od političke odgovornosti, no, od slučaja Zagorec na relaciji Banski dvori – Pantovčak tenzije ipak rastu, pa je tako zbog kornatske tragedije Mesić ipak ministru policije sugerirao pokazivanje moralne odgovornosti. No, predsjednik je u zadnjih nekoliko tjedana dao naslutiti u kom se pravcu kreću njegove političke simpatije i preferencije, primjerice, kada je na otvaranju jesenskog Zagrebačkog velesajma neuvijeno kritizirao enormno zaduživanje, nedovoljan gospodarski rast, izostanak jačanja izvoza, državnu administraciju koja ometa razvoj gospodarstva i nemogućnost građana da normalno žive od svog rada.

Odgovorna je vlast
Ili, kada je sasvim otvoreno rekao kako HDZ nije dovoljno pokrenuo Hrvatsku, pobijajući tako njihov glavni slogan u prošloj kampanji.Ono čemu se Sanader nikako nije mogao nadati jest oštra i vrlo konkretna kritika iz crkvenih redova, ima li se na umu da se često baš s oltara u predizborju agitiralo za glas HDZ-u. U Glasu koncila, koji se smatra službenim glasilom Katoličke crkve u Hrvata, naime, objavljen je uvodnik, koji nikako ne ide na ruku HDZ-u. Za stanje države koje list detektira – “ekonomska ugroženost više od trećine stanovnika, birokratska omča koja generira nezakonitost, korupciju i nepravdu, nedostatak konsenzusa o temeljnim nacionalnim interesima, neraščišćena prošlost koja čuva stare i rađa nove podjele, hrvatska verzija kapitalizma koja ne oslobađa prostor za sposobne, stručne i kompetentne, uvoz koji je pokriven tek s oko 41 posto izvoza, porast zaduživanja te činjenica da hrvatska javnost nije objektivno informirana”, odgovornost se nikako ne može pripisati opoziciji, nego isključivo vladajućima, koji, po Glasu koncila, nisu ništa učinili kako bi ga popravili. Sanader je, dakle, osim Milanovića i Pusićeve, ozbiljne oponente dobio i u EU-u, predsjedniku i Crkvi, a i partneri koje je uzimao zdravo za gotovo više nisu tako sigurni. Ne čudi stoga što prodaje dodatne dionice T-HT-a i sprema još jedan rebalans proračuna.

Autor: Sandra Bartolović
24. rujan 2007. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close