ZAGREB – Tek u drugoj polovici siječnja nastavljaju se pregovori između Hrvatske i Europske unije o uvođenju izvoznih kvota za hrvatski šećer na to tržište. U Ministarstvu poljoprivrede potvrdili su da se u prosincu za kada je bio dogovoren novi krug razgovora, pregovarači nisu uspjeli uslugasiti oko termina. Hrvatski su pregovarači, naime, bili angažirani na screeningu sektora poljoprivrede, a europskim pregovaračima nisu odgovarali drugi ponuđeni datumi.
Na tim pregovorima, koji bi se prema iskazanoj želji briselskih pregovarača mogli održati u Slavoniji, očekuju se konkretniji razgovori o visini kvote koju bi se eventualno zarezalo hrvatskim proizvođačima šećera. U dosadašnjim turnusima, naime, dvije su strane uglavnom izmjenjivale informacije o svojim pozicijama na šećernom tržištu. Hrvatski pregovarači, koje predvodi ministar poljoprivrede Petar Čobanković, bili su upoznati s namjerom da se reformira europsko tržište šećera. Čobanković je pak drugoj strani, na čijem je čelu načelnik Odjela za međunarodne poslove u Glavnoj upravi za poljoprivredu i ruralni razvoj Jesus Zorilla, predočio argumente zbog kojih je uvođenje kvota za Hrvatsku neprihvatljivo, te eventualni scenario u kojem bi se na kvote, odnosno suspenziju slobodnog pristupa za hrvatski šećer na tržište EU koji je osiguran Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju.
U platformi koju je Vlada Ive Sanadera usvojila za pristupanje tim pregovorima, predviđa se pristanak na razgovore o izvoznim kvotama pod uvjetom da se one temelje na postojećoj razini proizvodnje šećerne repe uz prosječan prinos kao u zemljama u Europskoj uniji. U praksi to bi značilo kvotu od 240 tisuća tona šećera, jer se repa proizvodi na 30 tisuća hektara, a prosječan je europski prinos 8 tona po hektaru. Međutim, i za tu kvotu Hrvatska uvjetuje dodatnim ustupcima za hrvatske poljoprivredno-prehrambene proizvode namijenjene tom tržištu.
Inače, 2005. godina bila je rekordna godina za izvoz hrvatskog šećera u Uniju. Tri su domaće šećerane – županjska Sladorana, virovitički Viro i osječka IPK Kandit-Premijer, proizvele ukupno oko 210 tisuća tona, od čega su glavninu, oko 200 tisuća tona, plasirale u zemlje Unije.