Problem neisplate plaće koji je u kolovozu mučio čak 22 tisuće radnika počet će se učinkovito rješavati kroz novu zakonsku zaštitu radnika, pri čemu vrlo važnu ulogu imaju poslodavci te država. Jedan od stečajnih razloga, naime, neisplata je plaće tri mjeseca radnicima, a novi stečajni zakon nalaže dužniku da u tom slučaju u roku od 21 dana podnese stečajni prijedlog.

No, kako za neisplatu plaća nije uveden automatski stečaj, dužnik ima obvezu inicirati ga. Svaki radnik ima to pravo, no ne očekuje se da će ga oni konzumirati jer im novi sustav omogućuje da naplate tri minimalne plaće prije otvaranja stečaja, i to od države. Po stečajnom će se zakonu, pak, pokriti i za četvrti mjesec, kad se navršava 120 dana blokade i kad Fina po službenoj dužnosti predlaže automatski stečaj. Prekretnicu za ugrožene radnike donijet će novo rješenje iz izmijenjenog Zakona o osiguranju potraživanja radnika u slučaju stečaja. On je također stupio na snagu 1. rujna, pa s novim stečajnim zakon predstavlja polugu u zaštiti radnika kroz regule o novim obvezama za poslodavce i državu.

Kako doznajemo, zadovoljni su u sindikatima, posebno u SSSH, čija je Gordana Palajsa, izvršna tajnica SSSH, inače članica radne grupe za izmjene stečajnog zakona, pojasnila točno što slijedi. Poslodavac koji plaću ne isplati do kraja mjeseca u kojem je ona dospjela po novome je, kaže, obvezan podnijeti Financijskoj agenciji prijedlog za ovrhu na vlastitom računu na temelju obračuna plaća svih radnika. Tek nakon toga on može Agenciji za osiguranje radničkih potraživanja u slučaju stečaja poslodavca (AORPS) podnijeti zahtjev da radnicima država isplati dio plaće u visini minimalne. Poslodavci imaju pravo tri puta prenijeti obvezu na državu, no pitanje je što ako ne postupe tako.

Ukratko, tada slijedi obavijest Ministarstva financija inspekciji rada, koja donosi rješenje o privremenoj zabrani raspolaganja sredstvima na računu poslodavca, pa ako se neisplatitelj plaće sam nije blokirao, učinit će to  inspekcija. Isplata minimalca, prema mišljenju naše sugovornice i drugih, društveno je prihvatljiv minimum kako bi se izbjegao rad bez plaće. Sindikati najavluju da će pratiti primjenu zakona te reagirati na anomalije kako bi se otklonile moguće zlouporabe poslodavaca.

Gordana Palajsa ističe kao problem manjak inspektora rada za  posao koji ih čeka. Prvi test u praksi bit će na plaći za kolovoz: ako je poslodavci s problemom likvidnosti ne mogu isplatiti do 15. rujna, ili do ugovorenog roka, dužni su u roku od 8 dana sami sebe blokirati na svim svojim računima. To se potencijalno dotiče više od pet i pol tisuća tvrtki u kojima radi oko 18.800 radnika. Od toga koliko ih učini nužni prvi korak blokade računa s punom iznosom plaće za radnike u bruto iznosu ovisi hoće li dobiti potvrdu Fine da bi poslodavac zatražio od Agencije da njegovim  radnicima isplati minimalac. No, trebaju izraditi i sve specifikacije, a nakon što Agencija isplati radnike, razlika između minimalca i pune plaće ostaje potraživanje radnika kojim se poslodavac blokira.