Europska unija je preko Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU osigurala 681,3 milijuna eura za povećanje kvalitete života i zelenu tranziciju hrvatskih urbanih područja, a većina gradova ima planove o projektima koje će po tom programu prijavljivati. Pravo na sredstva iz Integriranog teritorijalnog programa (ITU mehanizma) ostvaruju 22 hrvatska grada, a Grad Bjelovar jedan je od tek tri grada koji već imaju pripremljenu dokumentaciju.

Omotnica od 22 milijuna eura

Računajući i projekte općina, u Bjelovaru je riječ o 14 prioritetnih projekata, pri čemu je gradonačelnik Dario Hrebak istaknuo obnovu zgrade starog zatvora u centru grada, zaštićenog kulturnog dobra čija je obnova zahtjevna, a ne može se prijaviti na druge natječaje, kao i revitalizaciju i opremanje zgrade za potrebe studentskog doma.

“Bjelovar i susjedne općine Veliko Trojstvo, Štefanje, Rovišće i Kapela iz ITU mehanizma stekli su pravo na financijsku omotnicu od 22 milijuna eura, pri čemu se na Bjelovar odnosi 70, a na općine 30 posto toga iznosa”, navodi Hrebak. Osim revitalizacije starog zatvora, u Bjelovaru navode i projekte: digitalno-inovacijski centar, Poslovni inkubator Jabučeta u općini Kapela, Razvojni centar Rovišće, uređenje i opremanje društvenog doma u Narti, pješačko-biciklističku stazu s oborinskom odvodnjom u Gornjim Plavnicama, revitalizaciju i opremanje studentskog doma, revitalizaciju zgrade u Frajtićevoj ulici za potrebe udruga koje rade s ugroženim skupinama, revitalizaciju Sokolane, Terme Bjelovar, projekt Integriranim razvojem do kvalitetnijih javnih usluga, sportski centar u Gudovcu, uređenje i obnova dječjih igrališta u gradu i općinama te revitalizaciju etnografskog muzeja i etno parka kroz digitalizaciju kulturne baštine u Velikom Trojstvu.

”Grad Bjelovar u ovom trenutku ima pripremljenu dokumentaciju za investicije vrijedne 1,2 milijarde kuna. Očekujem da ćemo putem ITU mehanizma, Nacionalnog plana oporavka i otpornosti i svih ostalih izvora financiranja koji su nam na raspolaganju uspjeti realizirati 80 posto tih projekata tijekom sljedeće četiri godine. Jednako tako, očekujemo da će učešće Grada Bjelovara u tomu biti 250 milijuna kuna”, pojasnio je Hrebak. Kako bi se realizirali projekti iz ITU mehanizma, Grad Bjelovar osnovao je Upravni odjel za provedbu ITU mehanizma.

Grad Rijeka središte je Urbane aglomeracije Rijeka, te se za primjenu modela integriranih teritorijalnih ulaganja organizirao već u razdoblju 2016.-2021., tijekom kojega je ugovorena provedba više projekata važnih za razvoj Grada i Aglomeracije poput razvoja javnoga prijevoza, projekta “Povežimo se baštinom” u kojemu sudjeluju sve članice Aglomeracije, rekonstrukcije sustava toplinarstva i drugih.

Priprema u tijeku

”Priprema projekata za razdoblje do 2027. je u tijeku, i oni će biti prezentirani tek nakon odluke Koordinacijskoga vijeća kao upravljačkoga tijela Aglomeracije, te držimo da ćemo u siječnju 2023. biti u mogućnosti navesti o kojim je projektima riječ. Nedvojbeno je, međutim, kako novopredloženi projekti moraju biti oblikovani unutar utvrđenih prioriteta, odnosno specifičnih ciljeva na kojima se temelji Integrirani teritorijalni program za razdoblje 2021.-2027., a oni su: Industrijska tranzicija hrvatskih regija, Jačanje zelenog, čistog, pametnog i održivog gradskog prometa i Razvoj urbanih područja kroz sanaciju i revitalizaciju brownfield područja, obnovu i prezentaciju kulturne baštine radi razvoja održivoga turizma, razvoj zelene infrastrukture i dr.”, kazali su nam iz Grada Rijeke kojem je na čelu gradonačelnik Marko Filipović.

I Osijek se već lani počeo pripremati za ITU financijsko razdoblje 2021.-2027. uspostavom Urbane aglomeracije Osijek. Teritorijalni obuhvat Urbane aglomeracije Osijek sastoji se od 10 jedinica lokalne samouprave: Grada Osijeka te općina Antunovac, Bilje, Bizovac, Čepin, Erdut, Ernestinovo, Petrijevci, Vladislavci i Vuka. Kako nam kažu iz Upravnoga odjela za financije i fondove EU Grada Osijeka, tijekom 2021. i 2022. godine tekla je uspostava tijela Urbane aglomeracije Osijek osnivanjem Koordinacijskog vijeća sastavljenog od gradonačelnika i načelnika te Partnerskog vijeća sastavljenog od šireg kruga dionika. Pristupilo se izradi Strategije razvoja Urbane aglomeracije Osijek, strateškog dokumenta kojim se definiraju ciljevi razvoja i koja predstavlja preduvjet za korištenje novca iz ITU mehanizma. U tu svrhu sve jedinice lokalne samouprave iz obuhvata 22. studenog 2021. sklopile su Sporazum o suradnji na izradi i provedbi Strategije razvoja Urbane aglomeracije Osijek 2021.-2027.

”Grad Osijek i jedinice lokalne samouprave UA Osijek međusobno surađuju i aktivno planiraju i integriraju projekte kojima će doprinijeti razvoju kroz ulaganja u poduzetničku infrastrukturu, obnovu brownfield područja, kulturne baštine, ulaganja u gradsku mobilnost te izgradnju i nadogradnju zelene infrastrukture. Za Urbanu aglomeraciju Osijek alocirano je 55 milijuna eura. Kroz identificirane projekte utvrđeno je da postoji potreba za višestruko većim ulaganjima, što upućuje da će cjelokupna alokacija biti iskorištena, dok će dio projekta biti prijavljen na druge EU izvore financiranja”, kažu nam u Gradu Osijeku kojem je na čelu gradonačelnik Ivan Radić.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”