Za Vladu Zorana Milanovića Državni zavod za statistiku je adresa s koje već dugo rijetko stižu ohrabrujući ekonomski pokazatelji, no promet trgovine na malo jedan je od onih koji već nekoliko mjeseci pokazuju rast na godišnjoj razini.

U petak objavljena prva procjena za maloprodaju u kolovozu sugerira godišnji rast prometa već četvrti mjesec zaredom, s tim da stopa rasta malo i ubrzava. U odnosu na lanjski kolovoz promet je, kalendarski prilagođeno, bio realno 2,6 posto veći, a nominalno 5,4 posto. Prema izvornim podacima, rast je nešto manji, ali i dalje solidnih 2,4 posto uzimajući u obzir inflaciju te 5,1 posto nominalno. 

Predznak očekivan, stopa ne
Pozitivan predznak nije iznenađenje, no stopa rasta je, kako ističu u Raiffeisen banci, veća nego što su očekivali. Iako zbog i dalje nepovoljnih kretanja na tržištu rada kao glavnog čimbenika potrošnje ove godine ne možemo govoriti o značajnijem oporavku potrošnje kućanstava, ona bi i u trećem tromjesečuju mogla dati pozitivan doprinos BDP-u. U RBA-u dodaju da su rezultatima maloprodaje u kolovozu pridonijela povoljna kretanja u turizmu, odnosno rast broja turističkih noćenja, ali poboljšanje kretanja u trgovini unatrag pola godine dobrim je dijelom rezultat baznog učinka. Od travnja pa do kraja prošle godine, naime, trgovina na malo je u međugodišnjim usporedbama padala između 3,6 i 7,3 posto realno. Stoga će sve do početka 2014. niska osnovica povoljno djelovati na stope rasta prometa trgovaca. 

Robe na tržištu nije više
Kolovoški godišnji rast maloprodaje osobito je zanimljiv u kontekstu kretanja industrijske proizvodnje i uvoza koji sugeriraju je li na tržištu fizički raspoloživo više ili manje robe. I proizvodnja i uvoz na godišnjoj su razini u srpnju, primjerice, zabilježili nemali pad, a za industriju su dostupni i podaci o proizvodnji u kolovozu koji su također pokazali osjetan godišnji pad. Ukupna industrijska proizvodnja u kolovozu je, prema izvornim indeksima, bila 6,5 posto manja nego u istom mjesecu lani, s tim da je energije proizvedeno 14 posto više, dok je za maloprodaju relevantnija prerađivačka industrija na godišnjoj razini pala čak 12,3 posto. Mjesec prije, pak, i ukupna i prerađivačka industrija zabilježile su godišnji pad oko 2,7 posto, a ni kod zaliha nije bilo velikih pomaka koji bi značajnije promijenili ukupnu sliku.

U srpnju pad uvoza 18%
Istodobno, posljednji dostupni podaci o robnoj razmjeni pokazuju da je uvoz u srpnju na godišnjoj razini pao i nešto snažnije nego što je mjesec prije porastao. Prema prvim procjenama državnih statističara, u odnosu na lanjski srpanj uvoz je bio za dvije milijarde kuna ili čak 18 posto manji, dok je u mjesecu uoči ulaska Hrvatske u EU bio 16 posto ili 1,6 milijardi kuna veći nego u lipnju 2012.Lipanjskom je skoku osjetno pridonio snažno povećan uvoz automobila (više od 70 posto) uoči ulaska u EU, no uvezena vozila teško da su pridonijela rastu trgovine u kolovozu. Prema podacima agencije Promocija Plus, u kolovozu je prodano 11 posto manje auta nego lani, pa u tom segmentu nije izgledan porast prometa čak i ako su prodana vozila u prosjeku bila skuplja. Sve upućuje na to da je godišnji rast prometa trgovine na malo u većoj mjeri zapravo posljedica Vladinih mjera za suzbijanje sive ekonomije i s tim povezanog rasta prijavljenog prometa nego što taj rast odražava relaksiranje potrošača.