Vanjskotrgovinski deficit nastavlja s negativnim trendom, dok je na kraju listopada 2006. iznosio 9,37 milijardi dolara, listopad 2007. zaključen je s minusom od 11,14 milijardi USD. Premda je u oba spomenuta termina pokrivenost izvoza uvozom iskazana u gotovo identičnim postotcima, rezultat je u konačnici na godišnjoj razini negativan za dodatnih 1,76 milijardi kuna. Tradicionalno najjači izvoznik, grupacija mineralna goriva i maziva, ove je godine u odnosu na isto razdoblje 2006. zbog manjeg izvoza plina i električne energije te istodobnog rasta uvoza električne energije u završnom iskazu zabilježila oko deset posto slabiji učinak nego lani. U svim ostalim područjima, kako ih definira statistički obračun (hrana, sirove materije, kemijski proizvodi), evidentirano je ili ‘poklapanje’ učinka ili tek manji pomak na izvozu. U spomenutom je razdoblju veći rast izvoza od uvoza vezan uz proizvodnju uredskih strojeva i računala (50%), motornih vozila i prikolica (43,9%), električnih strojeva i aparata (29,3%) te lepezu proizvoda iz asortimana metalske industrije. Uz njih, suficit je još zabilježila proizvodnja celuloze i papira te drvna industrija. Veliki pad u odnosu na učinak iz listopada 2006. dogodio se na izvozu kave, čaja i čokoladnih proizvoda (44,7%) te riba (88,8%) uz paralelan rast uvoza. Član uprave Francka Josip Budimir ističe da je ta kompanija za deset mjeseci ove godine imala veći izvoz nego u istom razdoblju 2006. i da su zadovoljni rezultatom. Povećanje uvoza dogodilo se, pojašnjava Budimir, zbog poskupljenja sirovina koje na svim burzama bilježe kontinuirani rast. Kava je, kaže, poskupjela u nekoliko navrata što već ugrožava cijenu proizvodnje. Tu razliku za sada u Francku pokrivaju internim racioanalizacijama pokušavajući tako amortizirati udar cijena sirovina. Ivan Miloloža, suvlasnik i predsjednik uprave Munje, tvrtke koja na inozemna tržišta plasira oko 70 posto svoje proizvodnje, smatra da su sve dosadašnje Vlade učinile znatne pomake na poticanju izvoza te da će i buduća, neovisno o stranačkom koloritu i koalicijama, nastaviti s mjerama u korist izvoznika.

Cijena kao kriterij
“Međutim, krucijalni problem domaćeg tržišta nije izvoz nego uvoz u kojem dominira nelojalna konkurencija”, smatra Miloloža. “Na hrvatskom tržištu paralelno egzistira mnoštvo mjera koje ostavljaju nekontrolirani prostor za enorman uvoz proizvoda dvojbene kakvoće i neodgovarajućih deklaracija”, upozorava i dodaje kako je nužan i zaokret od sve raširenije ‘filozofije’ da se proizvodnja ne isplati. Podsjeća i na problem natječaja gdje je jedini kriterij cijena te na samovolju lokalne samouprave. “U situaciji kada je Munja za komunalnu naknadu gradu Zagrebu plaćala dva milijuna kuna Poglavarstvo je tu naknadu poskupilo za 400 posto, a naš finalni proizvod je poskupio za 19 posto. Holding je oglasio natječaj na kojemu je Munja izgubila zbog jeftinije ponude bugarske tvrtke koja nije opterećena skupim komunalijama. Primarna obveza buduće Vlade je kontrola uvoza, mora spriječiti zatrpavanje tržišta bofl proizvodima”, ističe Miloloža. “Generalni trendovi su neugodni, ali nisu iznenađujući”, kaže ekonomski analitičar Mladen Vedriš te podsjeća: “Sve dok su graditeljstvo i trgovina daleko jači od kapaciteta prerađivačke industrije, uvoz mora biti veći od izvoza.” Nema čarobnog štapića kojim bi se mogao riješiti taj problem, opominje Vedriš i navodi da su bitni kreatori realnog ekonomskog sektora količine, kvaliteta izvoza i diverzifikacija. Međutim, dodaje, njih je nemoguće postići bez investiranja u prerađivačke kapacitete.

Stari proizvodi
Dok su Slovenija ili Češka u dosadašnjem razdoblju oko 40 posto od ukupnih ulaganja ciljano usmjeravale u prerađivačke kapacitete, na hrvatskoj gospodarskoj sceni za tu je namjenu izdvajana otprilike tek jedna trećina spomenutih slovensko-čeških investiranja i nažalost još nije stvorena jaka i kvalitetna baza. Vedriš upozorava i na nepovoljnu strukturu hrvatskog izvoza, u gotovo dvije trećine izvoznih artikala radi se o proizvodnji koja egzistira dulje od 20 godina, dok je, izvozni asortiman Mađarske unatrag tri-četiri godine popunjem isključivo novom proizvodnjom, koja u prethodnom razdoblju na tom tržištu uopće nije postojala.