Trgovci okupljeni u Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP) ovih dana na adresu Vlade i Ministarstva financija šalju zahtjev kojim traže odgodu primjene Zakona o rokovima ispunjenja novčanih obveza, koji podrazumijeva plaćanje u roku od 30, a najkasnije 60 dana. Zakon je u listopadu prošle godine donijela bivša HDZ-ova vlast, a gotovo neopaženo stupio je na snagu prvim danom ove godine.

Za prekršitelje predviđa novčane kazne od 10.000 do čak milijun kuna. Da se u HUP-u ovoga tjedna razgovaralo o rokovima plaćanja potvrdila nam je direktorica Udruge trgovine pri HUP-u Sanja Smoljak. “Osim naše udruge inicijativu podržavaju i drugi sektori unutar HUP-a. Svi se slažu da je doneseni zakon neprovediv u praksi”, rekla nam je Smoljak. Prema dopisima koje je Udruga slala svojim članicama, koje je neslužbenim kanalima dobio i Poslovni dnevnik, može se vidjeti što u vezi s plaćanjem na vrijeme muči trgovce. “Trenutno stanje sektora trgovine nalazi se u nezavidnu položaju s obzirom na to da se suočava sa stagnacijom prihoda i padom dobiti”, navodi se, između ostalog, u pismu. “Mnoge zemlje u EU još ne primjenjuju ove odredbe pa smatramo da Hrvatska također treba ispoštovati krajnji rok za uvođenje ovog zakona”, navodi se u dopisu. Također se ističe kako europska direktiva ne predviđa kazne kao što je slučaj u našem zakonu u kojem su one rigorozne, već su u EU predviđene kamate i naknade ako poduzetnik zakasni s plaćanjem. Trgovci upozoravaju kako se ne mogu nametnuti jedinstveni rokovi plaćanja za sve vrste roba jer obrtaj zaliha varira od proizvoda do proizvoda (primjerice, obrtaj voća daleko je brži od tehničke robe). Iako u Udruzi navode kako za njih sporni zakon “potpuno ograničava” autonomno dogovaranje među tvrtkama, to nije posve točno jer se u njemu navode iznimke. Zakon, međutim, ne navodi jasno u kojem bi se to slučaju poslovni partneri smjeli drukčije dogovoriti i produljiti rok plaćanja. Bit će jako zanimljivo kako će Vlada, a posebno ministar financija Slavko Linić reagirati na zahtjev trgovaca s obzirom na to da je rješavanje nelikvidnosti veće od 40 milijardi kuna bilo glavno predizborno obećanje Kukuriku koalicije. A zanimljiv komentar na ovu temu dobili smo i iz Agrokora, u čijem sastavu posluje najveći trgovački lanac u državi – Konzum, kojeg dobavljači nerijetko (ali isključivo potiho) optužuju da ne plaća na vrijeme. “Agrokor podržava taj zakon i smatramo da je potreban. Primjena zakona u Europi je nešto drukčije riješena nego kod nas, ali smatramo da će se kroz praksu vidjeti koje su mogućnosti prilagodbe ovog zakona na našem tržištu”, poručuju u koncernu Ivice Todorića.

Na pitanje koliki su im prosječni rokovi plaćanja kažu: “Vrlo su blizu propisanih odredaba i Konzum će se moći vrlo brzo uskladiti s njima.” Bivša potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor je za dvogodišnjeg mandata stalno ponavljala kako su država i javne tvrtke podmirile sve svoje obveze te da je prosječan rok plaćanja 40 dana. Upravo je u njezinu Programu gospodarskog oporavka (iz 2010. godine) bilo planirano “održavanje rokova plaćanja od 60 dana te uvođenje rokova plaćanja od 45 dana od 1. siječnja 2011.”. Zanimljivo, upravo je HUP tada bio zadužen da objavi popis neplatiša, no to se nikad nije dogodilo. A kako na rokove plaćanja gledaju u farmaceutskom sektoru kojem bolnice duguju i više od godine dana (ukupan dug HZZO-a prema dobavljačima iznosi 4,5 milijardi kuna). “Belupo podržava inicijativu hrvatske Vlade o uvođenju financijske discipline na tržištu. No da bi to bilo moguće, nužno je stvoriti preduvjete. Dok tomu ne bude tako, Belupo će podržati HUP-ova nastojanja da se odgodi primjena plaćanja u roku od 60 dana”, kaže Stanislav Biondić, predsjednik Uprave Belupa. “Trudimo se da naši dobavljači nemaju tako duge rokove naplate jer svjesni smo da ‘mali’ ne mogu pratiti tu dinamiku plaćanja, no nikako se u ovom trenutku ne možemo obvezati da ćemo našim dobavljačima platiti njihovu robu ili uslugu u 60 dana, dok ćemo mi svoja potraživanja i dalje čekati 180, 240 ili 300 dana. Poslovanjem na ovaj način vrlo brzo bismo ugrozili vlastitu likvidnost, odnosno dinamiku nabave sirovina na svjetskom farmaceutskom tržištu”, poručuje Biondić.

Trgovci traže da se novi Zakon o rokovima ispunjenja novčanih obveza stopira jer:

nema prijelaznog razdoblja za primjenu plaćanja u roku 60 dana
članice EU moraju donijeti slične zakone do 16. ožujka 2013., Hrvatska se ne treba žuriti
kazne u Hrvatskoj nisu kao u EU gdje su predviđene kamate i naknade za kašnjenje
kažnjavanjem dužnika neće se povećati likvidnost u sustavu
otežava se položaj dužnika, a vjerovnicima se neće popraviti
povećava se nekonkurentnost domaćih u odnosu na tvrtke iz EU
posebno su ugroženi mali trgovci