Mjesec dana nakon što je Europska komisija dala zeleno svjetlo programu samoborskog DIV-a za restrukturiranje Brodosplita, DIV-ovce još nitko iz državnih institucija nije pozvao na razgovore oko pripreme i zaključenja ugovora kojim bi proveli u praksu prihvaćeni program kroz koji se splitski škver rješava dugogodišnjih obveza i omogućuje se ulazak 1,5 milijarde kuna ulaganja. “Tapkamo u mjestu, no sami sa sobom ne možemo pregovarati i sklapati ugovor. Napisali smo i pismo kojim tražimo da se konačno započne taj dio procesa, ali zapravo ne znamo na koga da ga uputimo, budući da nitko ne zna tko je zadužen za zaključivanje ovog postupka”, kazao je jučer za Poslovni dnevnik Darko Pappo, predsjednik Uprave DIV-a, čija je ponuda za Brodosplit inače predana lani u svibnju.

Bruxelles u tom dijelu više nema utjecaja, osim što će i dalje pratiti provedbu programa nakon privatizacije, a i Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja u njihovom je slučaju, dodaje Pappo, odradila svoju zadaću. Hrvatski fond za privatizaciju kojemu su dostavili ponudu za Brodosplit bio je zadužen samo za prikupljanje i obradu ponuda, dok su daljnju komunikaciju u vezi s ponudom imali s Povjerenstvom za praćenje privatizacije i Ministarstvom gospodarstva. No, tko bi zapravo dalje u ime države trebao voditi proces zaključivanja ugovora, a u što opet, zbog složenosti i posebice preuzimanja obveza Brodosplita, mora biti uključeno više ministarstava i državnih institucija, u DIV-u nisu upoznati i nemaju nikakvih povratnih informacija. “Taj ugovor zapravo će biti pregršt sporazuma, zbog međusobnog prebijanja obveza, definiranja što tko preuzima, tko što provodi i što ako se to poremeti, odnosno netko ne ispuni svoje obveze. To nije mali posao i tim više nije nam jasno zašto se odugovlači”, žali se Pappo. U Ministarstvu gospodarstva smo pokušali doći do odgovora zašto stoji zaključenje kupoprodajnog ugovora za splitsko brodogradilište, no pojašnjenje jučer nismo dobili. U Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja jučer su samo konstatirali kako posao u slučaju splitskog škvera nije završen samim prihvaćanjem programa i ukidanjem zabrane ugovaranja novih brodova, a ne postane li ponuditelj vlasnikom, upozoravaju da to nije dobro za sam Brodosplit. Program koji je odobren u Bruxellesu nije “opće dobro”, kako to tumače pojedini sindikalni predstavnici, protiveći se ulasku DIV-a u vlasništvo Brodosplita.

U AZTN-u pojašnjavaju da se nezaključivanjem ugovora s DIV-om u skladu s prihvaćenim programom koji je ta tvrtka ponudila priča za Brodosplit ne kreće u dobrom smjeru. Slučaj Brodosplit u odnosu na ostale državne brodograditelje inače se smatra riješenim. No, tek iz njega jasno je koliko aktivnosti je potrebno na usuglašavanju države i ponuditelja oko svih detalja programa i prije i poslije ocjene Europske komisije. Najbliži fazi u kojoj je Brodosplit sada je Brodotrogir, za koji bi program Jadranskih ulaganja Danka i Nenada Končara mogao biti prihvaćen u travnju. No, brzina okončanja postupka će, kažu u AZTN-u, ovisiti o kooperativnosti investitora i njegovom uvažavanju primjedbi na program restrukturiranja, primjerice u vezi s definiranjem metoda kalkulacije vlastitog doprinosa od 40 posto sredstava, ili u vezi sa smanjenjem kapaciteta. Jadranska ulaganja su u slučaju Brodotrogira došla u “naprednu” fazu, dok za 3. maj i Kraljevicu, u kojima su Jadranska ulaganja dosta toga uvjetovala, tek slijede pregovori i usuglašavanja.