Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju trećina zaposlenika državne uprave, odnosno njih oko 15.000, morat će sudjelovati u procesima odlučivanja u raznim europskim tijelima. No naši državni službenici nisu spremni za samostalno odlučivanje u oko tri tisuće odbora, koliko ih postoji u EU, smatra profesor Damir Grubiša s Fakulteta političkih znanosti, a istog su mišljenja i političari. Ostane li tako, Hrvatska će u Uniji biti pasivni promatrač.

Osim što djelatnici javne uprave moraju tečno govoriti barem jedan radni jezik EU, objašnjava Grubiša, moraju odlično poznavati procedure funkcioniranja njezina sustava, što zahtijeva poznavanje poslovnika o radu tijela, kodekse ponašanja, aktere, procese, vrijednosti i još mnogo toga. Uglavnom, državni službenici uključeni u procese odlučivanja unutar EU morat će imati sveobuhvatno znanje koje će im omogućiti brzo odlučivanje, a to opet zahtijeva i visok stupanj autonomije. “Više neće biti vremena za konzultacije sa šefom”, objašnjava Grubiša. Potrebna je stoga, ističe, sistematska obuka koju službenici nisu prošli. “Oni posjeduju vrlo općenita znanja o EU”, smatra. I Vesna Pusić, kandidatkinja Kukuriku koalicije za ministricu vanjskih poslova, slaže se s profesorom Grubišom. Ističe kako je educiranost javnih službenika važna i za povlačenje novca iz fondova EU koji će nam biti na raspolaganju nakon pristupanja Europskoj uniji. “Nećemo biti u stanju taj novac iskoristiti ako nemamo educirane djelatnike u javnoj upravi koji će svakoj općini i gradu pomagati u pripremi projekata”, napominje. Taj posao, smatra Pusić, zahtijeva nekoliko stotina kvalificiranih ljudi “s čijom edukacijom, kad već to nije učinjeno dosad, treba početi na dan formiranja nove vlade”.

Tonino Picula, bivši ministar vanjskih poslova, navodi nekoliko razloga nedovoljne spremnosti birokrata za EU. Kao glavne razloge ističe zapošljavanje politički podobnog, a ne kvalificiranoga kadra. Loša je, drži, struktura uprave s obzirom na kapacitete: od sedam zaposlenih javnih službenika njih šest radi za središnju, a samo jedan za lokalnu samoupravu. Hrvatska je jedina zemlja jugoistočne Europe u kojoj menadžeri naglašavaju potrebu reforme javnog sektora kao jednu od glavnih kočnica razvoja. “Nova vlada ozbiljno će se morati pozabavi tim problemom i početi pripremati kadar”, ističe Picula, a slaže se i Dragutin Lesar, predsjednik Hrvatskih laburista. “Grozno je što se dosad time nitko nije ozbiljnije pozabavio”, ističe Lesar, dodajući kako nema ni prave javne rasprave o EU. U Hrvatskoj se, kaže, diskutira o tome tko će potpisati pristupni ugovor, a “ni naše gospodarstvo ni institucije nisu pripremljeni za Uniju”. No Darinko Kosor, predsjednik HSLS-a, stanje ne smatra alarmantnim. Do ulaska nam ostaje još godinu i pol, pa imamo vremena za pripremu kadra. Kao jedan od načina pripreme naših birokrata ističe njihovo slanje na osposobljavanje u EU. Grubiša, međutim, to smatra nepotrebnim i skupim. “Na sveučilištima postoji mnogo sposobnih ljudi koji su sada rasuti. Kada bismo sve njih stavili na kup, shvatili bismo da imamo golemu neiskorištenu energiju koja je usto besplatna”, naglašava.