Hrvatska gospodarska komora (HGK) vrlo bitnim smatra da je premijer Zoran Milanović u današnjem izvješću u Saboru naglasio pravce daljnjeg djelovanja Vlade u cilju postizanja dugoročnijeg stabilnog rasta i pune zaposlenosti, pri čemu iz HGK ističu da treba iznaći modele za bržu realizaciju smjernica razvoja.

HGK pozdravlja odluku da Vlada jednom godišnje podnosi izvješće o stanju nacionalnog gospodarstva, jer i na taj način transparentno Saboru i široj javnosti omogućuje uvid u rad Vlade, komentar je HGK na izlaganje premijera u Hrvatskom saboru.

U tom je kontekstu, kako ističu, predsjednik Vlade Zoran Milanović detaljno i objektivno iznio stanje i dosadašnje tendencije kretanja u državi, pri čemu je vrlo bitno da je naglasio pravce daljnjeg djelovanja Vlade u cilju postizanja dugoročnijeg stabilnog rasta i pune zaposlenosti.

"Četiri osnovna pravca koje je premijer pritom naveo su zapravo nastavak konsolidacije i restrukturiranja gospodarstva, što je potpuno opravdano zbog dubine krize nacionalne ekonomije, ali bi pritom neizostavno trebalo iznaći modele za bržu realizaciju tih smjernica razvoja", naglašavaju iz HGK.

Premijer Milanović je u izvješću kao četiri glavna pravca Vladinih aktivnosti u izlasku iz krize naveo uvođenje reda i poštivanja zakona u svim područjima i svim djelatnostima, konsolidaciju državnih financija, restrukturiranje i racionalizaciju javnog sektora te izradu, donošenje i provedbu mjera za oporavak i novi rast gospodarstva.

Mjere za oporavak i novi rast gospodarstva, kako je rekao, račvaju se na šest rukavaca – javne investicije, uklanjanje administrativnih prepreka za izravna ulaganja, porezna politika, izravni poticaji privatnom sektoru, europski fondovi i dobro ustrojena i funkcionalna gospodarska diplomacija.

Kod javnih je investicija naveo kako je riječki prometni pravac – od granice s Mađarskom do luke Rijeka, definiran kao prioritetni pravac za ulaganja u željezničkom prometu, da su u pripremi ulaganja u željezničku infrastrukturu u vrijednosti većoj od 25 milijardi kuna, najvećim dijelom iz fondova EU, a istaknuo je i investicije u vodno gospodarstvo i projekte navodnjavanja.

Govoreći o uklanjanju administrativnih prepreka za izravna ulaganja, podsjetio je da je u proceduri zakon o strateškim investicijskim projektima, a pripremljeni su svi dokumenti za davanje u zakup više stotina tisuća hektara državnog poljoprivrednog zemljišta.

Novi regulatorni okvir

Dobivanje kriptolicence u Hrvatskoj: ključni rokovi, uvjeti i koraci

Fiskalna stabilnost

Kako banke oblikuju ekonomski rast Hrvatske?

Istaknuo je i da će u poreznoj politici daljnja nastojanja Vlade ići, sukladno mogućnostima, u smjeru poreznog rasterećenja gospodarstva.

Kod izravnih poticaja privatnim kompanijama naveo je da će se upotrijebiti mehanizami za poticanje bankarskog sektora na izdašnije i povoljnije kreditiranje tvrtki. Država, istaknuo je, i dalje neće prezati od snažnog poticaja tvrtkama iz onih gospodarskih oblasti za koje se procijeni da imaju ozbiljnu izvoznu i investicijsku perspektivu.

Naglasio je i da će se naročito inzistirati na korištenju europskih fondova u područjima vodnog gospodarstva, poljoprivrede, energetike, ruralnog razvoja i kulture, a u vezi sufinanciranja moguće gradnje Pelješkog mosta iz europskih fondova sve zainteresirane ili uključene u razgovore pozvao je da odluku prepuste stručnjacima.