Iako je porastao interes investitora za ulaganja u turizam, u ovom trenutku Hrvatska nije u fokusu velikih igrača, zbog netransparentnosti tržišta te još uvijek malog broja razvijenih projekata.

Međutim, radi se o tržištu s jako velikim potencijalom, zbog čega ulagači ne smiju još dugo čekati unatoč rizicima, ističe Keith Evans, dopredsjednik sektora Hotelskih akvizicija investicijskog fonda Starwood Capital, jedan od vodećih sudionika Adria Hotel Foruma. Starwood Capital je vodeće privatno dioničko društvo usmjereno na svjetsko tržište nekretnina, a pritom sektor hotelskih investicija čini značajan dio od 51 milijardi AUM (Asset under management) od ukupnih investicija kompanije.

U razgovoru za Poslovni dnevnik Evans otkriva da Starwood Capital intenzivno traži dobar turistički projekt u koji su spremni uložiti do 100 milijuna eura.

Kako vidite RH tržište?
Tržište bilježi značajan rast, s tim da ima puno neobnovljenih hotela, sa zastarjelim modelima upravljanja, brendovima koji nisu vidljivi na globalnom tržištu. Kad se to sve sabere, moguće je dobiti investiciju s razumnim povratom ulaganja. Tražimo projekte na razini od 75 milijuna eura ili više, a jako je malo hotela u Hrvatskoj te vrijednost. Također, mnogi hoteli i dalje su djelomično u vlasništvu države. Greenfield ulaganja nisu naš fokus, cilj nam je da naše prvo ulaganje u Hrvatskoj bude uhodan hotelski projekt. Jednom kad uđemo na tržište, razmotrimo njegovu dinamiku kao i rizike poslovanja, u obzir ulaze i ostale opcije.

Koji su osnovni rizici ulaganja u Hrvatskoj? Je li Zagreb vaša meta?
Zagreb se nalazi u ranoj fazi razvoja, sa značajnim turističkim rastom, što je zanimljivo za ulagače, no u toj fazi jako je teško procijeniti odakle dolazi rast i do čega će dovesti. Nemamo ulaznih podataka koji nam mogu pomoći u procjenama. No nema čekanja jer ćemo zakasniti. Zagreb ima dobar potencijal i ako želimo postići brži povrat investicije, što prije uđemo u investiciju to bolje. No rizika je puno, tržište nije transparentno, imamo jako malo usporedivih projekata, nitko ne zna kako se prodaju hoteli. Ulazak u rizik se naplaćuje kroz cijenu. No istovremeno vlasnici hotela često postavljaju visoke cijene i uspoređuju se s ostalim tržištima koja su već davno pokazala značajnu razinu povrata ulaganja, bio to Prag, Budimpešta, Varšava, čak i Beč, gdje se svake godine događaju milijunske transakcije, s mnogo transparentnijim procjenama rizika te prilično jasnim ishodom. Hrvatska je za ulagače i dalje crna kutija u kojoj ima mnogo nepoznanica, i u tim okolnostima teško se mogu postići cijene koje priželjkuju prodavatelji.

Koje destinacije vas još zanimaju?
U Hrvatskoj nas zanima odmorišni segment, koji bilježi rast, trenutno ste po stopi rasta odmah iza Španjolske, gdje smo jak ulagač. Stoga smo prvo razmatrali Split, koji je danas posve drukčija destinacija nego pred pet godina, Istru, Dubrovnik, Hvar. Mnogo puta smo na novo tržište ušli kao partner u joint venture projektima, i u Hrvatskoj nas jako zanima takav model ulaganja, na čemu ćemo raditi ove godine. 

Kako je Brexit utjecao na vaše poslovanje na Mediteranu?
Brexit je zaista unio pomutnju u biznis, blokiravši na desetke velikih transakcija koje su se događale na europskom tržištu, s tim da su mnoge od njih propale. Pozitivno je međutim da se Brexit nije odrazio na turistički promet s britanskog tržišta, dapače rezultati su sve bolji. Britanci vole putovati, s Brexitom ili bez njega.   
 

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost