Nakon što je Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi (SSZSS) podigao tužbu protiv Vlade i sudskim putem zatražio poništenje Kolektivnog ugovora za zdravstvo zbog načina na koji je ugovor pregovaran i potpisan, oglasio se Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara upozoravajući svoje članstvo kako će ovime biti dovedena u pitanje njihova materijalna prava.

Predsjednica strukovnog sindikata Anica Prašnjak u dopisu članovima upozorava kako ‘predsjednica SSZSS Spomenka Avberšek tužbom protiv KU osporava radnicima prava koja je Vlada već potpisala’. A. Prašnjak ide još i dalje pa navodi da samo može nagađati je li slučajno razlog uskoj povezanosti S. Avberšek i njezinog sindikata s politikom i vladajućim strukturama ili što pak sindikat žele iskoristiti za osobne probitke. SSZSS, najveći sindikat u zdravstvu, podsjetimo, odbio je lani u listopadu potpisati kolektivni tvrdeći da su pregovori privedeni kraju pojedinačnim konzultacijama sa sindikatima što je protivno sindikalnom radu te su ustvrdili da je napravljena teška proceduralna pogreška. Avberšek je također u nekoliko navrata isticala da je KU napravljen da pogoduje samo manjem dijelu zaposlenih dok većina, njih 45.000 od 71.000, novim ugovorom nije dobila ništa.“I dalje ćemo se zalagati za poštivanje i jednaki tretman svih struka i profila u zdravstvu. Pitam i kolegicu Prašnjak tko je zapravo posegnuo u džepove većine radnika ako će zbog bahatog i neodmjerenog povećanja mase novaca samo za neke trebati generalno smanjiti plaće? I dalje ćemo inzistirati i sudskim putem tražiti da ovakav KU bude poništen, a da se novim, na zakonu utemeljenim, legitimnim pregovorima sklopi novi KU koji će svojim pravednim rješenjima biti na dobrobit svih radnika u zdravstvu i zdravstvenom osiguranju”, kaže Avberšek odbijajući insinuacije o povezanosti sindikata s politikom. Prašnjak kaže da je KU potpisala jer su to od nje tražili članovi i jer su se nalazili pred tehničkom Vladom. “Tri sindikata u zdravstvu su procijenila da trebamo potpisati kolektivni jer nam je bilo bitno da imamo ugovor. Je li bolje da svi izgube, ili da neki ipak i dobiju?”, kaže Prašnjak dodajući kako neće uvijek svi biti zadovoljni.

Na pitanje zašto su morali potpisati ugovor, Prašnjak odgovora da nisu imali KU. No, Avberšek kaže kako to nije točno.“Kad KU prestane vrijediti, dok se ne potpiše novi ugovor za zaposlenike vrijede sva stečena prava”, objašnjava Avberšek. No, smatra da bi ubuduće trebalo zakonski ograničiti rok o pregovorima da se ne bi ponovilo, kao za vrijeme bivšeg ministra Hebranga, da pregovori traju 4 godine. Jadranka Ivezić, predsjednica Sindikata zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi, kaže da većina koja prati rad sindikata neće ozbiljno shvatiti pamflet A. Prašnjak kojim na neprimjeren način pokušavati u javnosti stvarati svoj imidž. Ivezić kaže da se u pamfletu protiv Avberšek u prvi plan stavljaju materijalna prava zaposlenika umjesto činjenica da je tužba protiv Vlade i za poništavanje KU rezultirala oduzimanjem prava najvećem sindikatu na sindikalno pregovaranje. “Avberšek je tražila pravedniju raspodjelu unutar sustava, a sindikati koji su potpisali KU propustili su urediti prava koja ostali imaju”, kaže Ivezić dodajući da je Prašnjak zamjerila Avberšek i jer je ‘suglasna s resornim ministrom da uredi sustava’. Ivezić naglašava da je uloga sindikata, između ostaloga, i da ukazuje na probleme i traži rješenja.“Ne znam zašto se A. Prašnjak boji sudskog spora ako su pregovori i zaključenje KU bili legitimni? Pretpostavljam da traži pokriće u slučaju gubitka spora jer će tada moći reći da je spor izgubljen zbog S. Avberšek, a ne zbog njihovog pregovaranja”, kaže Ivezić dodajući kako je bilo i vrijeme da netko podigne tužbu kako bi se konačno i sudskim putem utvrdilo je li legitimno voditi kolektivne pregovore igdje osim za pregovaračkim stolom.

Dodaci iz kolektivnog ugovora

Dodaci na uvjete rada parcijalno su riješeni na štetu velike većine radnika, iako je prethodno već postignuta suglasnost svih sindikata oko zajedničkog prijedloga

Dodaci za posebne uvjete rada značajno su povećani samo dijelu sestara, a ostalima ništa ili mizernih 2%

Specijalisti u bolnici i dalje ostaju na 16% dodatka – 0% povećanja

Medicinska sestra/tehničar na bolničkom odjelu s lakšim uvjetima rada povećanje od 6% (sa 10% na 16%)

nije znanstvena fantastika

Kuća koja sama zna što trebate: U Zagrebu otvoren centar za pametni dom

Strateško partnerstvo

Hyundai ulazi u Ligu prvaka na pet sezona i otvara novo poglavlje svoje europske priče

Zdravstveni radnici II. I III. vrste zvanja s najtežim uvjetima rada (intenzivna skrb, operacijske sale, AIDS , onkologija) i dalje ostaju na dodatku od 25%

Medicinskim sestrama u rađaoni povećanje dodatka sa 12 na 14% (i dalje imaju za 2% manji dodatak od sestre na bolničkom odjelu)

Zdravstveni radnici na hemodijaliti, psihijatriji i neurologiji i ostali na dodatku od 16% – povećanje 0%

Ostavljen dodatak radnicima u laboratoriju od 8% iako su svi (nakon mišljenja neutralnog stručnjaka) imali dodatak od 12% zbog rada s infektima

U djelatnosti socijalne skrbi 2011. je zaključen novi kolektivni ugovor u kojem je najniži dodatak na uvjete rada 10%, za razliku od zdravstva gdje je 7%

Pravilnik ministra o dežurstvu i pripravnosti postao sastavni dio KU što znači da će se dežurstvo i pripravnost plaćati kao prekovremeni rad (novi način plaćanja dežurstva i pripravnosti odraziti će se na ogromno povećanje plaće za samo 5 do 6.000 radnika u zdravstvu)

Uvršten novi članak kojim se liječnicima s položenim ispitom iz uže specijalizacije osnovna plaća uvećava za 15% što nije smjelo ući u KU već je dio Uredbe o koeficijentima složenosti. Ova odredba diskriminira radnike ostalih struka (sestre, inženjere radiologije, fizioterapeute) koji su također završili užu specijalizaciju, a nisu dobili povećanje koeficijenta

Pripravnicima zdravstvene struke III. vrste zvanja nije riješeno pitanje plaće za vrijeme obavljanja pripravničkog staža, tako da su godinu dana primorani volontirati

U ugovorima javnih službi utvrđeno je pravo na uvećanje plaće od 4, 8 ili 10% za ukupno ostvareni radni staž. Jedino je za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja ostala odredba da je to povećanje osnovne plaće isključivo za staž ostvaren u zdravstvenim ustanovama i HZZO. Ovime su oštećeni svi radnici koji zbog dijela ostvarenog staža izvan djelatnosti zdravstva ne ispunjavaju uvjet za povećanje plaće za 4, 8 ili 10%

Fizioterapeutima, nositeljima poslova II. i III. vrste zvanja u specijalnim bolnicama, povećanje dodatka sa 8 na 12% (zaostaju 4% za sestrom na bolničkom odjelu). U svim ostalim bolnicama ta je razlika 8% jer su tamo fizioterapeuti ostali na dodatku od 8 posto.