Zbog trenutačnog ograničenog prava donošenja odluka u Vladi vezane su ruke i Državnom uredu za upravljanje državnom imovinom (DUUDI), čiji predstojnik Tomislav Boban u srijedu Upravnom vijeću Centra za restrukturiranje i prodaju (CERP) mora predložiti odluku hoće li prihvatiti javnu ponudu na burzi za dionice Sunčanog Hvara te obvezujuću ponudu Valamara za rapski Imperial.

Te bi dvije prodaje značile i prihod od 400 milijuna kuna, no Vladin ured za zakonodavstvo, čije su mišljenje o postupanju u ovakvoj situaciji čekali, neće im olakšati odluku. Umjesto jasnog stava mogu li usvajati tako važne odluke, savjetovano im je, doznajemo, da procijene moguće financijske i druge utjecaje prodaje za tvrtku i za državni interes. Drugim riječima, odluku će donijeti na vlastitu odgovornost. Ta ograničenja nastavak su blokade koja je obilježila rad DUUDI-ja u prvih pola godine. Prema izviješću o provedbi njegovih ciljeva i reformskih mjera DUUDI je zapravo radio i bez službeno usvojenog plana upravljanja za 2016., koji je tri puta neuspješno usvajan.

Prvi plan izrađen je, naime, još za mandata prethodne administracije na čelu s Mladenom Pejnovićem, no nije usvojen u Saboru radi parlamentarnih izbora. Nakon formiranja nove Vlade DUUDI je uputio u proceduru novi plan upravljanja, no nije usvojen zbog kašnjenja u prikupljanju mišljenja 34 državne uprave. Kako se dade iščitati iz Bobanova izviješća, umjesto tjedan dana, do polovice veljače, ona su prikupljena tek tri mjeseca kasnije. Ipak, prijedlog je na kraju srušen na radnim tijelima Vlade, i to stoga jer mu je nedostajalo mišljenje Ministarstva gospodarstva. U DUUDI je ono, prema izviješću, stiglo tek polovicom lipnja, prekasno da bi u trećem pokušaju bio upućen u Sabor, koji je 16. lipnja izglasao nepovjerenje Vladi.

Tako su tri prijedloga plana upravljanja imovinom RH za ovu godinu ostala neprihvaćena. Slično su prošle i izmjene zakona o upravljanju imovinom; Pejnovićev je prijedlog iz 2015. zaustavljen zbog izbora, a nove izmjene u proceduru će krenuti tek nakon formiranja nove vlasti.  DUUDI u međuvremenu radi prema strateškom planu za razdoblje 2015.-2017., odnosno revidiranom planu koji je izrađen u okviru Nacionalnog programa reformi.

Najkrupnija reformska mjera je aktivacija 500 mil. eura kapitala iz državne imovine s ciljem smanjenja javnog duga, no i ona se, konstatira se u izviješću, ne ostvaruje prema postavljenim ciljevima. Slaba točka je manjak zaposlenika i nepostojanje ažurnih baza podataka te kašnjenje zbog nepravodobno dostavljenih i neažurnih podataka. Što se privatizacije i unapređenja upravljanja portfeljom tiče, u DUUDI-ju zasad mogu tek konstatirati da je, između dvije vlade koje nisu imale uvjete za donošenje odluka, privatizacija donijela ukupno 267,6 milijuna kuna, najviše od prodaje dionica Končara (248 mil.), dok su prodane još dionice HTP Korčula i Lošinjske plovidbe.