Nakon otvaranja predstečajne nagodbe Črnomerec centra, građevinske tvrtke preko koje je bivši premijer Nikica Valentić želio izgraditi 600 stanova na zagrebačkom Črnomercu, njezini su vjerovnici počeli prijavljivati tražbine, među kojima se ističe prijava predsjednika Uprave Agrokora: Ivica Todorić na temelju ugovora o prodaji potraživanja i ugovora o kratkoročnom kreditu potražuje čak 36,8 milijuna kuna.

U sklopu pokretanja predstečajnog postupka predstavljen je plan restrukturiranja u kojem se navodi da je glavni razlog predstečaja “prijeteća nesposobnost za plaćanje”. Prema podatcima Fine, krajem ožujka bilo evidentirano 35,9 milijuna kuna neizvršenih osnova za plaćanje te tvrtke.

U planu se navodi da se u uvjetima nelikvidnosti i insolventnosti u postupku predstečajnog postupka razmatrala mogućnost uspostave strateškog partnerstva te da se među značajnijim vjerovnicima identificiralo Agrokor kao “razborito relevantnog strateškog partnera”, s obzirom na to da je Agrokor i u prethodnim razdobljima pratio projekt.
“Unosom svojih tražbina u kapital Društva, stečenih temeljem sudužništva prema Imex banci, Agrokor će ostvarivati značajnu kontrolu nad poslovnim odlukama, što Društvo vidi kao prednost i razboritu opciju u postojećim okolnostima jer je izvjesno da će se, ukoliko se strateško partnerstvo ne realizira i ne pribavi podrška Agrokora, nad Društvom biti otvoren stečajni postupak”, navodi se u planu.

Zajmovi Agrokora

Dodaje se da je Agrokor “spreman i osigurati sredstva za isplatu 30 posto neotpisanih tražbina neosiguranih vjerovnika” te “potrebna sredstva za nastavak izgradnje stambeno-poslovnog objekta u iznosu od 20 milijuna eura, što je sve i potvrđeno u Pismu namjere”.

Osim dugovanja Todorićevu Agrokoru, Črnomerec centar naveo je i tražbine Kreditne banke Zagreb od 69,3 milijuna kuna i “ostalih vjerovnika” s neosiguranim tražbinama u iznosu od 18 milijuna kuna, no oni u planu restrukturiranja nisu navedeni kao potencijalni strateški partneri. Ukupne tražbine vjerovnika Črnomerec centra procjenjuju se na 125 milijuna kuna.
Ivica Todorić već je desetljećima u prijateljskim i poslovnim odnosima s Nikicom Valentićem, bivšim premijerom koji se još od prvih dana tranzicije počeo baviti poduzetništvom, doduše s promjenjivim uspjehom. Većinski vlasnik Črnomerec centra je Niva inženjering, stožerna Valentićeva tvrtka koja posljednje tri godine bilježi stalni gubitak u rasponu od 16 do 46 milijuna kuna godišnje.

Na Nivinoj referentnoj listi navodi se projektiranje, konzalting i nadzor više od 20 Agrokorovih objekata, većinom Konzuma i Super Konzuma, ali i punionice vode Jana, vinarije Belje, laboratorija Zvijezde… Napokon, Valentić je od 2003. do 2006. bio zadužen za konzalting i nadzor obnove dvorca Kulmer, u koji se potom skrasila obitelj Todorić. Suradnju pokazuju i financijska izvješća Agrokora, iz kojih se vidi da je Niva inženjering bila čest korisnik Agrokorovih zajmova.

Poslovni partneri

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

“Suštinski, za nivo poslovanja Agrokora odnos s tvrtkom Niva je zanemariv. No, Niva je, dakako, jedan od naših poslovnih partnera, što se također jednostavno može utvrditi kroz poslovne transakcije”, rečeno nam je u Agrokoru kad smo svojedobno pitali o poslovnim vezama s tvrtkama Nikice Valentića.

Bivši je premijer u međuvremenu poslove počeo prepuštati svom sinu Ivanu, kojeg Poslovna Hrvatska povezuje sa 18 tvrtki, od kojih su neke tek osnovane, a ostale većinom posluju s gubitkom. Veze između dviju obitelji prenose se i na nove genercije, pa je tako u medijima objavljeno da je Ivan Todorić bio vjenčani kum Ivanu Valentiću. Što se tiče nedovršenog projekta Črnomerec centar, na web stranicama

Valentićevih tvrtki navodi se da je to trebao biti “poslovno-stambeni kompleks na površini od četiri hektara koji se sastoji od tri stambeno-poslovna bloka, jedne stambeno-poslovne zgrade i poslovnog tornja od 26 katova. Izgradnjom naselja bivši tvornički pogoni pretvaraju se u novu urbanu vizuru zapadnog dijela Zagreba. Cijeli kompleks karakterizira dominacija javnog pješačkog prometa i potpuno isključivanje automobilskog prometa”.
Ambiciozna je priča ipak krenula drugim tokom, pa je Trgovački sud u Zagrebu za 15. rujna zakazao ročište o ispitivanju tražbina vjerovnika.