Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

TLM za jednu kunu, uz najmanje 92 milijuna eura ulaganja

Autor: Marija Brnić
25. siječanj 2007. u 06:30
Podijeli članak —

Zanimanje za TLM na prošlom natječaju iskazala je jedino litavska UAB Ukio banko investicijska grupa, a pojavio se i ruski poduzetnik Vladimir Romanov koji bi želio uz TLM kupiti i mostarski Aluminij

Po početnoj cijeni od jedne kune za 80,2 posto vlasničkog udjela u šibenskom TLM-u jučer je Hrvatski fond za privatizaciju objavio treći javni poziv za prikupljanje ponuda za kupnju te tvrtke, a natječaj je otvoren do 12. ožujka. Pri odabiru najpovoljnijeg ponuditelja Fond će zahtijevati od ponuđača zadržavanje osnovne djelatnosti, odnosno proizvodnje valjanjih, te prešanih i vučenih aluminijskih proizvoda i finalizaciju prešanih proizvoda u građevinarstvu. Nadalje, potencijalni kupci moraju jamčiti zaposlenje na rok od najmanje dvije godine za 1400 od 1593 postojeća zaposlenika kao i preuzimanje postojećeg kolektivnog ugovora, a 92 milijuna eura minimalna su ulaganja koja HFP traži u razdoblju od tri godine za kapitalne investicije i obrtni kapital. Uvjet koji investitori moraju zadovoljiti je i izvršenje sanacije zemljišta elektrolize.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Podmirenje obveza
Novina u natječaju za prodaju TLM-a je prepuštanje samim ponuđačima da predlože popust za kupnju svih dospjelih obveza tvrtke prema Ministarstvu financija, s osnova neplaćenih poreza i doprinosa, protestiranih i plaćenih jamstava, koja nisu obuhvaćena reprogramom, te obveza na ime prodanih stanova, a koje ukupno iznose više od 217,9 milijuna kuna. Od toga dug za neplaćeni PDV iznosi 69,6 milijuna kuna, dospjela i plaćena jamstva do konca prošle godine premašuju iznos od 105 milijuna kuna, 34,7 milijuna kuna iznos je za jamstva u dospijeću, a obveze na ime prodanih stanova gotovo 8,5 milijuna kuna. Pritom HFP napominje i da predloženi popust za kupnju dospjelih obveza TLM-a prema Ministarstvu financija treba biti utvrđen na dan sklapanja Ugovora o prodaji i prijenosu dionica s Fondom, uključujući sve povezane ugovorne i zakonske kamate. Ponuđači trebaju predložiti i program podmirenja obveza za protestirana državna jamstva, koje su obuhvaćene dvama ugovorima o reprogramu, a iznose ukupno 157,7 milijuna kuna, s tim da ponuditelj pritom mora nedvosmisleno naznačiti koji je dio obveza u tom segmentu spreman preuzeti. Usto ponuđači trebaju predložiti i program podmirenja nedospjelih obveza TLM-a prema komercijalnim bankama (Societe Generale Group, odnosno Splitska banka, HBOR i West LB), a koje su pokrivene državnim jamstvima.

Po početnoj cijeni od jedne kune za 80,2 posto vlasničkog udjela u šibenskom TLM-u jučer je Hrvatski fond za privatizaciju objavio treći javni poziv za prikupljanje ponuda za kupnju te tvrtke, a natječaj je otvoren do 12. ožujka. Pri odabiru najpovoljnijeg ponuditelja Fond će zahtijevati od ponuđača zadržavanje osnovne djelatnosti, odnosno proizvodnje valjanjih, te prešanih i vučenih aluminijskih proizvoda i finalizaciju prešanih proizvoda u građevinarstvu. Nadalje, potencijalni kupci moraju jamčiti zaposlenje na rok od najmanje dvije godine za 1400 od 1593 postojeća zaposlenika kao i preuzimanje postojećeg kolektivnog ugovora, a 92 milijuna eura minimalna su ulaganja koja HFP traži u razdoblju od tri godine za kapitalne investicije i obrtni kapital. Uvjet koji investitori moraju zadovoljiti je i izvršenje sanacije zemljišta elektrolize.

Podmirenje obveza
Novina u natječaju za prodaju TLM-a je prepuštanje samim ponuđačima da predlože popust za kupnju svih dospjelih obveza tvrtke prema Ministarstvu financija, s osnova neplaćenih poreza i doprinosa, protestiranih i plaćenih jamstava, koja nisu obuhvaćena reprogramom, te obveza na ime prodanih stanova, a koje ukupno iznose više od 217,9 milijuna kuna. Od toga dug za neplaćeni PDV iznosi 69,6 milijuna kuna, dospjela i plaćena jamstva do konca prošle godine premašuju iznos od 105 milijuna kuna, 34,7 milijuna kuna iznos je za jamstva u dospijeću, a obveze na ime prodanih stanova gotovo 8,5 milijuna kuna. Pritom HFP napominje i da predloženi popust za kupnju dospjelih obveza TLM-a prema Ministarstvu financija treba biti utvrđen na dan sklapanja Ugovora o prodaji i prijenosu dionica s Fondom, uključujući sve povezane ugovorne i zakonske kamate. Ponuđači trebaju predložiti i program podmirenja obveza za protestirana državna jamstva, koje su obuhvaćene dvama ugovorima o reprogramu, a iznose ukupno 157,7 milijuna kuna, s tim da ponuditelj pritom mora nedvosmisleno naznačiti koji je dio obveza u tom segmentu spreman preuzeti. Usto ponuđači trebaju predložiti i program podmirenja nedospjelih obveza TLM-a prema komercijalnim bankama (Societe Generale Group, odnosno Splitska banka, HBOR i West LB), a koje su pokrivene državnim jamstvima.

Prodaja nekretnina
Riječ je o oko 430 milijuna kuna glavnice i gotovo 64 milijuna kuna ugovorenih kamata. Također investitori koji se budu natjecali trebaju sami ponuditi popust za kupnju dospjelih obveza TLM-a prema ostalim državnim vjerovnicima poput HEP-a, Hrvatskih voda i Hrvatskih šuma, a koje iznose više od 86 milijuna kuna. Oko 78,5 milijuna kuna, odnosi se na HEP. Takmaci za TLM morat će preuzeti i obvezu podmirenja ostalih vjerovnika, a riječ je o obvezama koje su lani u rujnu bile veće od 80 milijuna kuna, a nekretnine i dionice neće smjeti prodati ni opteretiti najmanje godinu dana, a nekretnine na kojima budu obavljana ulaganja kupac TLM-a neće smjeti prodati do ispunjenja obveza iz programa ulaganja. Što se tiče popusta koje će investitori moći sami predlagati za navedene obveze prema državi, moraju biti “apsolutno nužni za ponovnu uspostavu dugoročne isplativosti društva u predloženom roku”.

Zašto su odbijeni Litavci?

Zanimanje za TLM na prošlom natječaju iskazao je jedino litavska UAB Ukio banko investicijska grupa, no naoko kvalitetna ponuda odbijena je zbog dodatnih uvjeta poput poreznih olakšica za trajanja investicijskog ciklusa, posebnih cijena struje, te lučkih i željezničkih tarifa, a posebno je neprihvatljiva bila namjera obnavljanja pogona elektrolize. HFP očekuje znatniji interes u ovom krugu, a nizu pretendenata pojavio se i ruski poduzetnik Vladimir Romanov, koji bi svome poslovnom kompleksu želio pridodati TLM i mostarski Aluminij.




Autor: Marija Brnić
25. siječanj 2007. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close