Šibenski TLM upao je probleme i hitno traži novčanu injekciju kojom bi se stabiliziralo poslovanje. Iako je zapravo riječ o bitno manjem iznosu kapitala od onog koji je potreban za ulaganje u modernizaciju pogona, za šibensku tvrtku ovo je gorući problem. Nije isključen niti scenarij da izlaz zatraži u predstečaju, a navodno je zatražena pomoć i od države, i to sedam godina nakon privatizacije.

U tvrtki radi oko 600 radnika, a Branimir Lepur, predsjednik Uprave TLM Holdinga koji obuhvaća tvornice valjanih i prešanih proizvoda u telefonskom razgovoru potvrdio je obje stvari, i probleme s likvidnošću, i pregovare s kreditorima. S detaljima ne želi izlaziti u javnost, a iznosi da je krizu moguće riješiti sa 10 milijuna eura kredita za obrtna sredstva. Time bi TLM nabavio sirovinu za ključnu stavku – povećanje proizvodnje, no zasad nije poznato hoće li dobiti ovu utrku s vremenom, kako ne bi stala proizvodnja i radnici dobili plaće koje kasne. 

Iako za Lepura poslovanje tvrtke nije novost – naime, prije privatizacije TLM-a u tadašnjoj Upravi bio je zadužen za komercijalne poslove, on s razlogom podsjeća da je novu funkciju preuzeo nedavno. U vruću fotelju sjeo je polovicom rujna i tvrdi da je za stabilno poslovanje svaki trenutak dragocjen.

“Što je moguće prije trebamo sredstva jer što duže imamo minimalnu proizvodnju, troškovi se uvećavaju”, pojašnjava Lepur. Marko Pejčinoski, od nedavno većinski vlasnik prešaonice, a od prije i valjaonice, u akciji je već 10-ak dana i pregovora s pojedinim domaćim bankama, ali i HBOR-om. Iako nije bio dostupan za komentar, naši izvori prokomentirali su da je očito TLM smanjio apetite jer se navodno prvotno razgovoralo o 20 mil. eura kredita. Problemi TLM-a, kaže Lepur, krenuli su kad je mostarski Aluminij smanjio svoje isporuke i uveo avansno plaćanje. Danas otprilike tek trećina sirovine dolazi iz Mostara, dok i partneri iz Grčke i Rumunjske isporuku uvjetuju avansom. Jadranska banka, pak, nije dovoljno snažna za praćenje TLM-a, a ovih dana dogodila se i blokada računa zbog radničkih ovrha za otpremnine.

“Brzo smo namaknuli 3,2 mil. i deblokirali račun, pa nastavljamo poslavanje”, kaže Lepur poručujući da su proveli reorganizaciju i kadrovsko restrukturiranje, te imaju razvojne planove, ali još nemaju zatvorenu financijsku konstrukciju. Investicija u prešaonicu u iznosu od oko 7 milijuna eura – nova preša, omogućila bi podizanje proizvodnje na 18 tisuća tona, kaže. To znači profitabilnu proizvodnju, te izvoz prešanih proizvoda u vrijednosti od 55 do 60 mil. eura. Lepur najavljuje i zapošljanje oko 160 novih radnika (u 2016.). Trenutno ih radi oko 140, od čega 40 na otkaznom roku. Za valjaonicu (470 radnika) plan razvoja trebao bi uskoro biti poznat. Inače je u tijeku i preuzimanje 70-ak milijuna kuna TLM-ova duga od strane Adriala plus, uz dio imovine, čime će se isto rasteretiti poslovanje.