U raspravama o manjku investicija i anemičnom rastu kredita domaćem privatnom sektoru neizostavno se kao jedno od važnijih ograničenja navodi problem nedostatka kapitala ili tzv. podkapitaliziranosti poslovnog sektora.

Poboljšanju te slike Vlada je lani pokušala pripomoći kroz porezne olakšice za reinvestiranu dobit (uloženu u povećanje temeljnog kapitala). No, za tu olakšicu ipak treba biti dobitaš, a Vlada je ionako više zaokupljena onima koji to nisu pa ministri Slavko Linić i Gordan Maras za 2014. spremaju nove programe podrške procesu rekapitalizacije – Linić za pacijente u predstečajnim nagodbama, a Maras za poletarce, tj. startup-ove. Osnivanje razvojno-investicijskog fonda s milijardu kuna ulagačkog potencijala, koji bi trebao biti ekstenzija predstečajnih nagodbi, Vlada je povjerila Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak, a Nadzorni odbor HBOR-a ovih je dana i donio tu odluku. Iz proračuna bi se izdvojilo 100 milijuna kuna, dok bi 900 trebali osigurati mirovinski fondovi, osiguravatelji i drugi privatni investitori.

Posrijedi je, dakle, svojevrsna inačica fonda za gospodarsku suradnju (FGS). Iz redova ulagatelja na koje u Vladi računaju poručili su da ideja ima smisla ako podrazumijeva profesionalno i stručno upravljanje. Trenutno bi za vođenje takva fonda moglo pretendirati 5 upravljačkih društava, mahom iz kruga FGS-ovaca. No, suradnja države i privatnih investitora u tom se slučaju nije pokazala jako partnerskom. Govoreći o potrebi sređivanja bilanci poduzeća i kapitalnom jačanju koje smatra dijelom bitke za izvoz, ministar Linić u petak je i izrijekom rekao kako "fondovska industrija nije odgovorila funkciji zbog koje su osnovani", a pritom je apostrofirao mirovinske fondove i FGS-ove. Društva za upravljanje FGS-ovima su, pak, nakon Vladinih promjena pravila igre za naknade i sama suočena s problemima likvidnosti pa polako i sami poprimaju obilježja 'slučaja'.

Novi fond potencijalno im je izvor novih prihoda i bit će svojevrsni test koliko su doista razočarani u biznis s državom. Kako god bilo, dio društava za upravljanje fondovima rizičnog kapitala već neko vrijeme spas i formulu preživljavanja 2014. traži u osnivanju 100 posto privatnih fondova. Problem je, kažu, što su se neki strani investitori na koje ciljaju već suočili s hirovitim promjenama regulative nakon mjeseca potrošenih na projekte i kalkulacije. Uza sve, čini se da bi im u vodu mogle pasti i nade vezane uz naznake gašenja Alternative Investa i usmjeravanje neiskorištene ulagačke kvote države. Na tih 200-injak milijuna kuna navodno je 'bacio oko' ministar Maras koji bi ih rado skrenuo u 'svoj' novi venture capital fond namijenjen za startup tvrtke.