Privatni pogrebnici već godinama optužuju komunalne tvrtki za nelojalnu konkurenciju i monopol, a problem nije riješen kroz čak 18 zakona i ostalih normi koje su donesene od sredine 1990-ih do danas.

Štoviše, u Udruzi pogrebnika Hrvatske (UPH), koja okuplja 350 obrtnika i tvrtki i kojoj je na čelu Damir Sapanjoš, pogrebnik iz Samobora, nema optimizma niti u prijedlogu novog Zakona o komunalnom gospodarstvu koji je prošao prvo čitanje u Saboru te se njegovo donošenje očekuje do ljeta. Naime, kako pojašnjava Sapanjoš, nužno je razdvojiti komunalne od tržišnih djelatnosti. 

"Komunalna društva osnovana su za obavljanje 'komunalnih djelatnosti', za pružanje 'komunalnih usluga' od javnog interesa i kao takva su financirana novcem od svih nas", kaže Sapanjoš. Pojašnjava da se u konkretnom slučaju kao komunalna usluga mogu smatrati usluge održavanja groblja i pokapanja/kremiranja i da privatni pogrebnici nemaju nikakvih problema s tim što im je zabranjen pristup u te djelatnosti. No, da isto tako ne vidi kakav to javni interes postoji u tržišnim uslugama prijevoza pokojnika do groblja/krematorija te prodaje pogrebne opreme i dodataka.

"Znači, komunalne tvrtke imaju monopol za sve one stvari koji se odvajaju na samom groblju, a izvan groblja smiju sudjelovati u tržišnoj utakmici s nama ostalima. No, svima je jasno, što praksa pokazuje, da komunalci vrlo često koriste svoj monopolski položaj kako bi stekli i bolju poziciju na tržištu prijevoza te prodaje pogrebne opreme. To se, prije svega, odnosi na mogućnost dampinških cijena, jer sebi ne obračunavaju dio "javnih usluga" koje naplaćuju ostalim igračima na tržištu, preko nelojalnog marketinga (da koriste dostavu računa za javne usluge kao kanal za dijeljene letaka o cijenama svojih pogrebnih usluga) pa sve do prakse da korisnici koji izaberu njih dobiju željeni termin pokopa/kremiranja", žali se Sapanjoš.

Novi zakon, kaže, nominalno bi trebao zabraniti komunalnim tvrtkama da se bave tržišnim djelatnostima, ali komunalci lobiraju da im se ostavi mogućnost da osnuju svoju tvrtku kćer koja će se baviti tržišnim djelatnostima poput prijevoza pokojnika te prodaje pogrebne opreme, a što bi bilo pogubno za tržišnu utakmicu i opstanak privatnih pogrebničkih tvrtki.

S druge strane, iz Grupacije održavanja groblja Hrvatske gospodarske komore (HGK), koja okuplja uglavnom komunalna društva, upozoravaju da im postojeća regulativa dopušta bavljenje svim segmentima pogrebništva. U slučaju da im se to sad zabrani, a što kao mogućnost smatraju i protuustavnim, upozoravaju da bi zbog toga morali otpustiti više od 600 zaposlenika koji se trenutačno bave ovim poslovima u komunalnim tvrtkama. Prema podacima UPH-a, u Hrvatskoj se godišnje obavi oko 55 tisuća pogreba/kremiranja, a ukupna prosječna cijena pojedinačnog je između osam i 15 tisuća kuna. Ovo tržište se ukupno procjenjuje na oko pola milijarde kuna  godišnje.