Prema Vladinu predizbornom itinereru, zakon o 'švicarcu' trebao bi se naći na posljednjem zasjedanju sadašnjeg saziva Sabora koje počinje ovog utorka.

Vlada je prijedlog usvojila bez dvoumljenja iako joj je, ako ništa drugo, barem očitovanje središnje banke koje je neplanski našlo put do medija ponudilo milijarde razloga za preispitivanje. Hoće li se jednako neodgovorno postaviti i saborski glasački stroj i preuzeti odgovornost za realne prijetnje tužbi i moguće ugrožavanje makroekonomske i financijske stabilnosti? Zasad je sigurno samo to da neće moći reći da s najrelevantnijih adresa nisu bili upozoreni na jako klimava pravna uporišta i sistemske rizike povezane s prijetnjama koje to zakonsko rješenje znači za devizne rezerve, kreditni rejting, tečaj, kamatne stope, povjerenje ulagača, kreditnu i gospodarsku aktivnost…

HNB-ove sugestije, kao i one osam banaka čije je vlasnike digla na noge prošlotjedna objava nacrta zakona, vode prema pozivanju 'timeouta' za izglasavanje zakona. U HNB-u su, među ostalim, upozorili na to da samo najizravniji trošak operacije konverzije i otpisa dijela potraživanja po CHF kreditima teži ipak više od njihovih prvotnih procjena te da bi mogao premašiti i 8 mlrd. kuna. Izrada iole preciznije studije je nužan, ali opsežan posao kojeg bi se mogla prihvatiti radna skupina koju bi za potrebe kvalitetne pripreme zakona mogla imenovati Vlada, kažu, a u koju bi mogli ući i predstavnici HNB-a i/li Ministarstva pravosuđa.  

Osam banaka u petak je pak zajedničkom izjavom opet pozvalo Vladu na dijalog, pri čemu bi se do usuglašavanja trajnog rješenja primjenjivale postojeće zakonske olakšice vezane uz smanjene kamatne stope i zamrznuti tečaj. Otprije je poznato da banke pod trajnim rješenjem podrazumijevaju podjelu troška restrukturiranja CHF kredita te uvažavanje socijalnih kriterija, odnosno olakšice koje bi se regulirale "općenito ugroženim korisnicima kredita".

Jedna od opcija koju s tim u vezi zagovaraju je osnivanje Fonda društvene odgovornosti, kakav se razmatra u Poljskoj. Reakcije ministra Borisa Lalovca i šefa mu Zorana Milanovića na 'iskopano' očitovanje HNB-a nisu baš ohrabrujuće u pogledu spremnosti na popravni. Umjesto da se referiraju na ono što u njemu piše, okomili su se na "domobrane" koji samo upozoravaju, na "plaćetine" i privatne vozne parkove vodstva HNB-a. Guverner pak nikako da se pomiri s tim da stručnost i politička korektnost danas jednostavno ne idu zajedno. Pa su iz HNB-a ublažili retoriku poručujući da stabilnost tečaja i bankovnog sustava, kao zone svoje neposredne nadležnosti, mogu držati pod kontrolom. No, u očitovanju su naveli mnogo više prijetnja koje u Vladi i dalje ignoriraju.