Pisanje zakona o osobnom stečaju privest će se uskoro kraju. Iz Ministarstva provosuđa poručuju kako će se nacrt zakonskih rješenja u javnoj raspravi naći sredinom svibnja.

S osobitim interesom očekuje se godinama najavljivani zakon, a problem prezaduženosti fizičkih osoba toliko je eksalirao da će, dok on ne stupi na snagu, prema nekim procjenama, blokade prezaduženih građana porasti na 27 milijardi kuna te će više od 300 tisuća blokiranih građana imati tzv. manje dugove (oko 100 kn). No, hoće li brojni dužnici koji su na burzi u međuvremenu dobiti posao i plaću i izbjeći masovne rasprodaje djedovine?   Nakon uobičajene procudure internetskoga savjetovanja sa zainteresiranom javnosti, konačni zakonski prijedlog Vlada bi u lipnju trebala uputiti u saborsku proceduru. To bi značilo da još prije ljetnje stranke u radu Sabora može proći prvo čitanje.

No, s kakvim rezultatom te hoće li insolvencijska rješenja za prezadužene građane ugledati početak primjene na jesen, iako postoje šanse, zapravo je nezahvalno prognozirati. Za novi je propis predviđena redovna procedura: dva čitanja, a sve će ovisiti o količini primjedaba, tvrde upućeni.  Koliko god novost za Hrvatsku, pravila nisu izmišljanje tople vode. Uzor je istovrsni zakon Austrije i Njemačke, a ponešto će biti preuzeto i iz slovenskoga propisa. I dok je struktura postupka okvirno poznata, konkretnije procedura koja se sastoji od nekoliko koraka – jednog prije sudske faze i dva u unutar nje, ako dužnik zatraži uključivanje suda, činjenica je da ni pravnici još nisu izbistrili neka ključna buduća zakonska rješanja. Među još otvorenim važnim pitanjima uoči sastanka Radne skupine Ministarstva pravosuđa neposredno prije 1. svibnja ističe se pitanje financiranja, kao i tko će zapravo voditi taj postupak: općinski sud ili stečajni sud.

Navodno ni to još nije prelomljeno. Naši izvori tvrde da je Ministarstvo pravosuđa sklonije da se taj postupak povjeri općinskim sucima, i to zbog njihove brojnosti. Tko će, pak, financirati troškove uspostave i funkcioniranja cijelog novog sustava, drugo je osjetljivo pitanje i vrući krumpir, ponajviše za Vladu u uvjetima proračunskog deficita. Da rješenje nije dogovoreno, potvrđeno nam je u Ministarstvu pravosuđa, gdje tvrde da se traže ona rješenja koja neće stajati državu. Prema nekim računicima, riječ bi mogla biti o trošku između 100 i 200 milijuna kuna, a državni proračun mogao bi ga izbjeći. Jedan izlaz je osnivanje fonda za pokrivanje troškova financiranja sustava kakav ima Belgija. Ovisno o tome u kojoj mjeri su banke pogrešno prosudile kredibilitet klijenta, te u omjeru u kojem se ne vraća kreditna rata na vrijeme, prema belgijskoj formuli kreditne instuitucije u određenom postotku financiraju fond.

Na taj način sile banke da ne tjeraju građane u nerealno zaduživanje, tumače neki pravnici. No, nitko od naših sugovornika nije siguran da bi domaće banke na to danas pristale. Potvrđuju, pak, da je mreža financijskih savjetovališta, neovisno o tome koliki je trošak, odlučujeća za efikasnost sustava. Upravo financijska savjetovališta i educirani savjetnici, naime, obavljat će važnu zadaću. Bit će prva kontaktna točka i predzadužena fizička osoba neće moći doći do sudske procedure bez savjetovanja u pogledu stečaja i njegovih učinaka te postizanja dogovora u izvansudskoj fazi između dužnika i vjerovnika o planu vraćanju dugova. 

Radionice

HUB obrazuje građane

Oko 1650 građana sudjelovalo je na HUB-ovim radionicama o upravljanju osobnim financijama "Kako uskladiti primanja i troškove?" i "Štednja i ulaganje: Mudro je imati informacije". Program prevencije prezaduženosti donio je rezultat: 98% polaznika preporučilo bi radionicu, a istraživanje pokazuje da oni koji na neki način vode svoje financije (na papiru, na računalu) manje upadaju u financijske teškoće. U radionicama u nekoliko gradova sudjelovalo je oko 100 voditelja radionica iz banaka, a svaku je vodio tim od dvoje predstavnika različitih banaka.  

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Prilike i za Hrvatsku

‘Fokus politika sve više se pomiče prema većem financiranju konkurentnosti’