EN DE

Teške posljedice odgađanja reformi

Autor: HUP
26. lipanj 2014. u 22:00
Podijeli članak —
HUP

Svi oni koji se opiru promjenama i blokiraju provedbu reformi suodgovorni su za tešku sadašnjost i ugroženu budućnost.

Prema rezultatima novog HUP skora predstavljenim na Danu poduzetnika vidljivog i mjerljivog napretka u provedbi reformi u Hrvatskoj još uvijek nema.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Naime, HUP-ov alat za mjerenje napretka u reformama pokazuje da je u čak 11 od 12 promatranih područja stanje i dalje kritično, a ostvareni skor manji od 50 bodova. Temeljem 73 indikatora HUP skor dva puta godišnje mjeri napredak u 12 ključnih područja na skali od 1 do 100, uspoređujući Hrvatsku s deset europskih zemalja – Estonijom, Litvom, Latvijom, Poljskom, Češkom, Slovačkom, Mađarskom, Slovenijom, Rumunjskom i Bugarskom. "Najlošiji rezultati ostvareni su u područjima produktivnosti i konkurentnosti, poduzetničke klime, pravosuđa, fiskalne konsolidacije, tržišta rada i poticanje investicija. Upravo je investiciji skor onaj koji najviše zabrinjava jer smo u tom području u odnosu na mjerenje od prije pola godine ostvarili dodatni pad i iz žutog ušli u crveno područje. Udjel investicija u BDP-u pao je na ispod 20% i dosegao najnižu razinu u zadnjih desetak godina", istaknuo je je glavni direktor HUP-a Davor Majetić predstavljajući rezultate HUP skora.

Prema rezultatima novog HUP skora predstavljenim na Danu poduzetnika vidljivog i mjerljivog napretka u provedbi reformi u Hrvatskoj još uvijek nema.

Naime, HUP-ov alat za mjerenje napretka u reformama pokazuje da je u čak 11 od 12 promatranih područja stanje i dalje kritično, a ostvareni skor manji od 50 bodova. Temeljem 73 indikatora HUP skor dva puta godišnje mjeri napredak u 12 ključnih područja na skali od 1 do 100, uspoređujući Hrvatsku s deset europskih zemalja – Estonijom, Litvom, Latvijom, Poljskom, Češkom, Slovačkom, Mađarskom, Slovenijom, Rumunjskom i Bugarskom. "Najlošiji rezultati ostvareni su u područjima produktivnosti i konkurentnosti, poduzetničke klime, pravosuđa, fiskalne konsolidacije, tržišta rada i poticanje investicija. Upravo je investiciji skor onaj koji najviše zabrinjava jer smo u tom području u odnosu na mjerenje od prije pola godine ostvarili dodatni pad i iz žutog ušli u crveno područje. Udjel investicija u BDP-u pao je na ispod 20% i dosegao najnižu razinu u zadnjih desetak godina", istaknuo je je glavni direktor HUP-a Davor Majetić predstavljajući rezultate HUP skora.

U svom uvodnom govoru predsjednik HUP-a Ivica Mudrinić još je jednom upozorio na teške posljedice neprovođenja reformi ne samo za gospodarstvo već i za društvo u cjelini. Među ostalim ukazao je na činjenicu da je od 2008. godine do danas realni BDP u Hrvatskoj niži za 12%. Po tom je pokazatelju od Hrvatske lošija samo Grčka s padom BDP-a od 26%. Dok je većina drugih zemalja zabilježila manji pad neke su se vratile na razinu BDP-a kakvu su imale prije krize, poput Litve, a Estonija je BDP čak uspjela i povećati za oko 3% u odnosu na 2008. "Nema misterija oko toga zašto su Estonija i druge zemlje uspjele izaći iz krize, a mi nismo. Razlika se može sažeti u samo jednu riječ. Promjena. I Estonija i druge zemlje koje su kroz krizu prošle brže i lakše od Hrvatske na vrijeme su shvatile da se moraju mijenjati i prilagođavati novim uvjetima i novim okolnostima. Sve one koje su na vrijeme započele s reformama i koje su brzo implementirale promjene ostavile su krizu relativno brzo iza sebe. U Hrvatskoj kao što pokazuje i HUP skor, unatoč brojnim upozorenjima što će nam se dogoditi ako ne provedemo reforme, o njima i dalje samo pričamo. U praksi još nismo vidjeli ni R od reforme", naglasio je predsjednik HUP-a.

Upozorio je također da ne treba očekivati da će gospodarski rast u Europskoj uniji biti dovoljan da i Hrvatsku povuče iz krize. "Ni drugim zemljama pa ni Uniji u cjelini rast nije pao s neba. On je rezultat mnogih promišljenih pa i bolnih reformi. Naša gospodarska situacija je dramatična i bez reformi iz nje nema izlaza. Potpuno je jasno da je Vlada ta koja ima mandat i odgovornost za provedbu reformi. Ona je ta koja mora pokrenuti i realizirati promjene. Međutim, godine i godine nečinjenja, odgađanja ili odustajanja od nužnih promjena dovele su nas u situaciju čija težina nadilazi kapacitete bilo koje vlade, ako nema šire suglasnosti i podrške za promjene. Svi društveni čimbenici, moraju biti svjesni svoje odgovornosti za budućnost zemlje. Svi oni koji zaustavljaju promjene iz svojih partikularnih, osobnih interesa suodgovorni su za tešku sadašnjost i ugroženu budućnost zemlje.", poručio je u ime HUP-a Ivica Mudrinić.

Autor: HUP
26. lipanj 2014. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close