Od obavijesti Fortenova grupe da je za postupak dubinskog snimanja četiriju tvrtki iz njezina agro biznisa pozvala “određeni broj odabranih ponuđača” proteklo je nešto više od dva mjeseca.

Iako iz kompanije nisu službeno govorili o imenima užeg kruga kandidata, brzo se saznalo da su u igri Podravka, slavonski konzorcij Žito – Osatina te Meszaros grupa mađarskog biznismena Lorinca Mészárosa. Za tu trojku krajem ovog tjedna istječe i okvirni rok za davanje obvezujućih ponuda.

Kako je dubinski pregled utjecao na procjenu vrijednosti “paketa” koji čine Belje, Vupik, PIK Vinkovci i Vinka, odnosno koliko će se obvezujuće ponude razlikovati od neobvezujućih kojima su se kandidirale za nastavak procesa, Fortenova će, dakle, odgovor dobiti veoma brzo. Ako i bude dodatnih zahtjeva ili pitanja okvirni rok za obvezujuće ponude zasigurno se neće znatnije pomaknuti.

Računice pretendenata
U kompaniji podsjećaju da potom slijedi evaluacija ponuda. Ta finalna faza može potrajati tjednima pa se računa da će do konačne odluke vjerojatno trebati pričekati još najmanje mjesec dana, a možda i izglednije dva.

Dotada će pitanje ponuđenih cijena za javnost ostati zona nagađanja (kao što se vezano uz neobvezujuće spekuliralo o tristotinjak milijuna eura, odnosno nekoliko desetaka milijuna više). Isto vrijedi i za pitanje granice prihvatljive ponude Fortenovi, odnosno njezinim vlasnicima među kojima ključnu ulogu ima Pavao Vujnovac.

U kompaniji su na samom početku o tom procesu govorili u terminima “moguće prodaje”, čime se poručivalo da njegov ishod može, ali i ne mora biti prodaja. Isto tako, u startu je rečeno da će se u konačnom odabiru ponuđača, kao i kod prodaje Leda i ostatka divizije zamrznute hrane (2021.), osim fer cijene procjenjivati i tko nudi “maksimalan doprinos daljnjem razvoju i očuvanju zaposlenosti i tradicije poljoprivredne proizvodnje”.

Računice pretendenata na preuzimanje Fortenovina agro biznisa imaju više varijabli o kojima ovisi i cijena koju su spremni platiti. Osim uobičajenih čvrstih pokazatelja i multiplikatora koji se primjenjuju u vrednovanju pri sličnim transakcijama u sektoru (najčešće se pritom navodi multiplikator višegodišnjeg prosjeka operativne dobiti EBITDA, koji se kreće oko “8-9x”), tu je i niz specifičnih parametara.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Sinergijski efekti, primjerice, nemaju kod svih istu težinu. U poslovnoj zajednici smatra se npr. da su oni o naglašeniji kod tandema Žito-Osatina nego kod druga dva interesenta, to prije što je vlasnik Žita Marko Pipunić kao glavni nositelj tog konzorcija već “složio” daljnju preraspodjelu “paketa” među nekolicinom poduzetnika kojima su sinergijski zanimljivi pojedini njegovi dijelovi, poput proizvodnje mlijeka ili bioenergetskih postrojenja.

Podinvestirana divizija
U definiranju cijene prilično su važne i procjene tehnološke (pod)investiranosti agro divizije Fortenove. Konačno, vezano uz taj postupak neizostavno se provlači i politički faktor. Drugim riječima, strateški značaj poljoprivredne proizvodnje te činjenica da su u koncesiji tih tvrtki značajne površine državnog poljoprivrednog zemljišta.

Kad je riječ o poslovnim rezultatima tvrtki koje su predmetom prodaje, trenutno su za 2023. javno dostupne tek neke osnovne veličine, a one sugeriraju da je godina u terminima dobiti za njih bila osjetno slabija od rekordne 2022. Belje je, primjerice, lani ostvarilo 247 milijuna eura prihoda, što je porast za nepunih pet posto, ali je za razliku od 2022. kad je iskazalo gotovo 15 milijuna eura neto dobiti lani zabilježilo 171.680 eura gubitka.

Vupik je uz gotovo 20 posto povećan prihod (na 62,9 milijuna) iskazao manje od 900 tisuća eura dobiti nasuprot 2,7 milijuna godinu prije. Osjetno nižu dobit lani je iskazao i PIK Vinkovci (pad s 2,6 milijuna na manje od milijun eura), i to na 11 posto većim prihodima koji su premašili 54 milijuna eura.

U prilog značajnim rezultatskim oscilacijama u agro biznisu govori i raspon ostvarene operativne dobiti (EBITDA) te Fortenovine divizije, koja se u proteklih pet godina kretala u rasponu od 15-ak milijuna eura (2020.) do gotovo 52 milijuna zabilježena 2022.