Dok se T-HT pred Prekršajnim sudom brani od potencijalne kazne od 800 milijuna kuna za sprečavanje ulaska konkurencije na tržište, Agencija za tržišno natjecanje, koja je podigla tu tužbu, odlučila je pokrenuti dvije nove istrage protiv najvećeg telekoma.

Kako je za Poslovni dnevnik izjavila predsjednica AZTN-a Olgica Spevec, na prijavu Amis telekoma utvrdit će radi li T-HT zajedno s Iskonom damping u području širokopojasnog interneta, a prema prijavi B.Neta radi li T-HT damping u maloprodaji, posebno usluge MAXtv, zloupotrebom položaja u veleprodaji. T-HT tvrdi da će dokazati da nisu kršili zakon. Predsjednik Uprave B.Neta Adrian Ježina kaže da ne vidi način da T-HT troškovno opravda cijene MAXtv-a tvrdeći da ih “subvencionira iz drugih prihoda”. Naime, iako nude slične TV usluge, B.Net je posljednjih godinu dana zadržao svojih 100.000 korisnika, dok ih je T-Com udvostručio na 135.000 korisnika. Čelnik udruženja za telekomunikacije pri Hrvatskoj gospodarskoj komori Petar Čavlović ističe da je ovo prvi put da je AZTN pokrenuo predmet zbog pritužbe novih operatera. “Očito je da postoje otvorena pitanja koja dosadašnji mehanizam zaštite tržišta nije pokrivao”, tvrdi Čavlović. Olgica Spevec iz AZTN-a ističe da pokretanje postupka ne znači krivnju T-HT-a te da se eventualna kazna može odrediti na Prekršajnom sudu, i to tek ako Agencija utvrdi da je T-HT kriv. Na sudovima se vodi pet sporova protiv T-HT-a, koji su ukupno teški oko 1,1 milijardu kuna, a za sve njih najveći telekom tvrdi da je nedužan. Najveći spor AZTN je pokrenuo nakon što je, po prijavi Vipneta, otkrio da je T-HT svoje korisnike ugovorima sprečavao da prelaze konkurenciji. Najveća kazna koju Prekršajni sud može odrediti je desetina prihoda, što je 800 milijuna kuna. T-HT se žalio na odluku AZTN-a. Sličnu pritužbu Hrvatskoj agenciji za poštu i elektroničke komunikacije podnijela je Optima telekom, ali je odluka zapela u nadležnom ministarstvu. Kazna u tom slučaju može biti od 50 do 250 milijuna kuna. Nadalje, tužbu protiv T-HT-a tešku 150 milijuna kuna vodi udruga Potrošač za 42.000 građana, a Zagrebački holding zbog DTK potražuje 120 milijuna kuna. Posljednja tužba je ona HAKOM-a zbog protuzakonite T-Comove Upute 123, koja bi tvrtku mogla stajati pola milijuna kuna. T-HT je dosad izgubio spor s Markot.telom od 300.000 kuna, a očekuje konačno rješenje žalbe za izgubljeni spor sa šest građana od 12.000 kuna.

Novi slučajevi

Pitanje nadležnosti
Predsjednica AZTN-a Olgica Spevec kaže da će u novim slučajevima protiv T-HT-a surađivati s HAKOM-om te će se detaljno utvrditi pitanje nadležnosti AZTN-a i HAKOM-a. “Koristit ćemo i komparativnu praksu Europske komisije poput predmeta koji su vođeni protiv Deutsche Telekoma”, kaže Spevec.