Institut za razvoj poslovnog upravljanja (IMD) iz Lausanne, čiji je partner-institut Nacionalno vijeće za konkurentnost, objavio je rezultate izvješća „IMD – Svjetska ljestvica digitalne konkurentnosti 2018.“. Hrvatska je u ovom izvješću zauzela 44. mjesto od ukupno 63. vodeće svjetske ekonomije što je poboljšanje pozicije za 4 mjesta u odnosu na prošlu godinu.

IMD – Svjetska ljestvica digitalne konkurentnosti analizira i rangira sposobnost zemalja da usvoje digitalne tehnologije kako bi potaknuli njihovu primjenu u javnim uslugama, poslovnim modelima i društvu općenito. Temelji se na analizi 3 faktora: znanju, tehnologiji i spremnosti za budućnost. Svaki od ova tri faktora podijeljena su u 3 pod faktora koji sadrže ukupno 50 kriterija.

Faktor Znanja odnosi se na nematerijalnu infrastrukturu koja naglašava proces digitalne transformacije kroz spoznaju, razumijevanje i učenje novih tehnologija. Tehnološki faktor procjenjuje cjelokupni kontekst kroz koji je omogućen razvoj digitalnih tehnologija (zakonodavni okvir u skladu s tehnologijom, dostupnost kapitala za ulaganja i tehnološka infrastruktura). Faktor Spremnosti za budućnost ispituje stupanj usvajanja tehnologije od strane vlade, gospodarstva i društva općenito.

„Konačno svjedočimo poboljšanju pozicije Hrvatske na svjetskoj ljestvici digitalne konkurentnosti. Rezultat je to i pozitivnih iskoraka koje je napravila Vlada u afirmaciji informacijskih tehnologija u javnom sektoru i obrazovanju te daljnjim pomacima u korištenju e-usluga.

ICT je horizontalna industrija koja utječe i omogućava rast konkurentnosti i svih ostalih industrija, uključujući i javni sektor, te snažnijom primjenom ICT-a možemo omogućiti ubrzani razvoj i prosperitet Hrvatske.

Kako bismo dosegli potrebne tehnološke standarde i značajnije pomake u ovom dijelu, moramo se još odlučnije postaviti na provođenje digitalne transformacije gospodarstva i društva. Ne smijemo odlagati promjene i usklađivanja strateškog i regulatornog okvira te donošenja odluka koje će podržati daljnji razvoj ICT infrastrukture.» istaknuo je Ivica Mudrinić, predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost.

IMD – Svjetska ljestvica digitalne konkurentnosti

WDC 2018 europski parlament ‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’ Budućnost bez dima Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost	Zemlja	WDC 2017		WDC 2018	Zemlja	WDC 2017
1	SAD	3		33	Češka	32
2	Singapur	1		34	Slovenija	34
3	Švedska	2		35	Latvija	35
4	Danska	5		36	Poljska	37
5	Švicarska	8		37	Čile	40
6	Norveška	10		38	Kazahstan	38
7	Finska	4		39	Tajland	41
8	Kanada	9		40	Rusija	42
9	Nizozemska	6		41	Italija	39
10	UK	11		42	Saudijska Arabija	36
11	Hong Kong	7		43	Bugarska	45
12	Izrael	13		44	Hrvatska	48
13	Australija	15		45	Jordan	56
14	Južna Koreja	19		46	Mađarska	44
15	Austrija	16		47	Rumunjska	54
16	Tajvan	12		48	Indija	58
17	UAE	18		49	Južna Afrika	47
18	Njemačka	17		50	Slovačka	43
19	Novi Zeland	14		51	Meksiko	49
20	Irska	21		52	Turska	52
21	Island	23		53	Grčka	50
22	Japan	27		54	Cipar	53
23	Belgija	22		55	Argentina	57
24	Luksemburg	20		56	Filipini	46
25	Estonija	26		57	Brazil	55
26	Francuska	25		58	Ukrajina	60
27	Malezija	24		59	Kolumbija	58
28	Katar	28		60	Peru	62
29	Litva	29		61	Mongolija	61
30	Kina	31		62	Indonezija	59
31	Španjolska	30		63	Venezuela	63
32	Portugal	33

Na vrhu ljestvice digitalne konkurentnosti je SAD, a slijede Kanada, Ujedinjeno kraljevstvo, Australia, Južna Koreja, Tajvan, Njemačka, Japan, Francuska i Malezija. Izvješće pokazuje da zemlje u kojima vladine institucije podržavaju i uključuju digitalizaciju u svoj razvoj prednjače u tehnološkim inovacijama.

Faktori digitalne konkurentnosti Hrvatske

Na razini 3 faktora digitalne konkurentnosti pozitivni pomaci napravljeni su:

– Znanje – obuka i obrazovanje te poboboljšanje indeksa koncentracije znanja;

– Spremnost za budućnost – poboljšanje indeksa usvajanja tehnologije.

Indikatori koji poboljšavaju našu poziciju u okviru 3 osnovna stupa digitalne konkurentnosti su:

• Znanje

Odnos učenik/profesor u tercijalnom obrazovanju, broj žena s diplomama, veliki broj ženskih istraživača i grantovi za patente visoke tehnologije.

• Tehnologija

Investicije u telekomunikacije.

• Spremnost za budućnost

e-sudjelovanje.

Kao slabosti izdvojeni su sljedeći indikatori:

• međunarodno iskustvo

• strana visoko kvalificirana radna snaga

• obuka zaposlenika

• imigracijski zakoni

• stavovi prema globalizaciji

• agilnost kompanija

• korištenje velikih podataka i analitike

• transfer znanja

• javno privatno partnerstvo

Centar za konkurentnost IMD-a mjeri konkurentnost zemalja od 1989. godine, a metodolgija nije znatnije promijenjena još od 1997. godine, uslijed čega postoji mogućnost pratiti konkurentnost zemalja kroz duži vremenski period.

Rezultati istraživanja mogu se preuzeti na stranici: www.konkurentnost.hr

Za dodatne informacije, molim Vas da se obratite na broj 01/4897 574, ili e-poštom na jadranka.gable@hup.hr