Ubrzano starenje stanovništva Hrvatske rezultirat će do 2030. najvećim padom među svim državama članicama EU, ističe se u najnovijem izvješću Svjetske banke o važnosti ljudskog kapitala te oslobađanja potencijala za rast. Bez povećanja radno sposobnog stanovništva rast će biti otežan, a starenje vodi i prema povećanju udjela skupina ovisnih o sredstvima za skrb i mirovine, stvarajući pritisak na socijalne usluge i ograničena državna sredstva.

Nithin Umapathi, viši ekonomist SB za socijalnu zaštitu i rad, za predstavljanja izvješća podcrtao je kao ključnu potporu stanovništvu s najmanjim udjelom u ekonomskoj aktivnosti, a to su mladi, žene određene dobi i starije osobe. Pružanjem boljih prilika tim skupinama i reformama za povećanje produktivnosti, kaže, Hrvatska bi mogla povećati dugoročni gospodarski potencijal te od 2025. do 2050. očekivati prosječan rast BDP-a po stanovniku od 3% godišnje.

Izostanu li odgovarajuća poboljšanja u pogledu produktivnosti i ljudskog kapitala, prosječan rast po stanovniku u tom razdoblju mogao bi se ograničiti na samo 1,6% godišnje, što je znatno manje od prosjeka u proteklih 20 godina, upozoravaju u Svjetskoj banci.

Za ostvarenje povoljnog scenarija, odnosno konvergenciju dohotka s EU-27 već do 2030-ih, potrebna je sveobuhvatna strategija. Uz učinkovite migracijske politike to podrazumijeva i osposobljavanja za vještine relevantne za moderna radna mjesta, prekvalifikacije i dokvalifikacije. Važno je djelovati i u smjeru proširenja skrbi za djecu i za starije osobe, promicanja fleksibilnog rada, cjenovno pristupačnog stanovanja, kao i poticanja duljeg ostanka starijih osoba u svijetu rada.