Irena Relić voditeljica odjela za pripremu projekata Ministarstva za zaštitu okoliša (MZOIP) rekla je da do kraja 2018. neće biti otvoreno svih 13 centara za gospodarenje otpadom, iako se na tome stalno radi.

"Tek sada smo se uspjeli kompletirati. Čim dobijemo novac iz EU fondova, koji bi u projektu trebali sudjelovati sa 70 posto, počinjemo podizati te centre", rekla je, priznavši da se očekivalo brže podizanaje centara za gospodarenje otpadom, suvremenih postrojenja u kojima se dodatnom obradom količina komunalnog otpada svodi na minimum. Relić je rekla da su dva takva centra, Marišćina i Kaštijun, pred otvaranjem. U tijeku je priprema centara za gospodarenje otpadom Lučino razdolje ( Dubrovačko-neretvanska županija), Lećevica (Splitsko-dalmatinska županija), Biljane Donje (Zadarska županija), Babina gora (Karlovačka županija) te Piškornica koja će pokrivati četiri županije: Krapinsko- zagorsku, Varaždinsku, Međimursku i Koprivničko-križevačku. 

Europska iskustva
U svakom od navedenih centara, uz znatan angažman građevinskog sektora, biti će potrebno zaposliti 40 do 80 osoba. Relić je dodala kako ni MZOIP ni Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost ne određuju tehnologiju.   Dosad je u Europi izgrađeno više od 300 takvih centara, a svaki od njih  mora ishoditi okolišnu dozvolu, kojom će biti jasno definirani uvjeti rada i praćenje utjecaja na okoliš. Vesna Dukić (tvrtka za gospodarenje otpadom Kaštijun) podsjetila je da je Istarska županija još 1996. izradila studiju o gospodarenju otpadom, čime se postavljeni temelji za izgradnju sustava. Županija je 2002. u prostorni plan uvrstila Kaštijun kao lokaciju za centar za gospodarenje otpadom, a koji počinje s probnim radom za dva ili tri mjeseca. Kapacitet centra je 90.000 tona. Kao tehnologija koristit će se mehaničko-biološka obrada, pri čemu se posebno se vodilo računa da se ljeti količine otpada udvostručuju.  

Renato Šarc (Montanuniversitat Leoben) napomenuo je da će do 2020. oko 75 posto otpada činiti  na miješani komunalni otpad, dok će se ostatak odvojeno sakupljati u četiri frakcije kao što su metal, plastika, staklo i papir. Naredni cilj je udio miješanog komunalnog otpada smanjiti na 70 posto.  "Bitno je znati što ćemo s tim proizvodom napraviti. Nije izazov riješiti Zagreb, nego Dalmaciju, gdje su velike oscilacije u kvaliteti otpada, a velika je i razlika u odnosu ljeta i ostatka godine. Tamo se toplinska energija može koristiti u plastenicima" rekao je Šarc. Istaknuo je i problem onečišćenih frakcija za koje nema odgovarajućeg tehnološkog procesa, no moglo bi se se izvoziti u Austriju ili Njemačku. Naglasio je i da mehaničko-biološka obrada ne služi za reciklažu, već za razvrstavanje otpada u razne frakcije.  

Nova pravila
Igor Podravac iz C.I.O.S. Grupe, naglasio je da ta tvrtka želi biti partner cementarama. Govorio je o proizvodnji SRF-a, čije se zbrinjavanje donedavna plaćalo, a sada se pretvorio u solidan i ozbiljan, iako gotovo besplatan energent, čija je kalorična vrijednost gotovo ista kao kod mrkog ugljena. Vesna Dukić je rekla kako je još prerano govoriti o prodaji SRF-a, te da prethodno barem 50 posto SRF-a mora postići visoku kvalitetu. Mladen Jozinović predsjednik udruge CGO (Piškornica), istaknuo je veliki potencijal industrijskog otpada.

Napomenuo je i da u Europi postoji burza otpada, ali i to da će ubuduće biti smanjen utjecaj lokalne politike na gospodarenje s otpadom. U nastavku je postavljeno pitanje zašto se građane dezinformira da će zbrinjavanje otpada u budućnosti poskupjeti, kad tu nisu uračunati razni troškovi kao što je sanacija deponija, a koji će u budućnosti biti smanjeni. Isto tako, nazočne je zanimalo tko će odgovarati za kašnjenje najavljenih 13 centara za gospodarenje otpadom. Na panelu se postavilo i pitanje iskoristivosti novosagrađenih postrojenja, jer je sve više odvojenog sakupljanja otpada pa će se koristiti manje kapaciteta. 

Postrojenje 'ključ u ruke' Međimurski Tehnix prezentirao MBO-T tehnologiju

Đuro Horvat iz međimurske tvrtke Tehnix prezentirao je MBO-T tehnologiju, jednu od vodećih u svjetskoj ekoindustriji, koja nudi trajno i održivo gospodarenje komunalnim otpadom. Njihova  postrojenja za preradu komunalnog otpada po sistemu 'ključ u ruke' sav miješani i predsortirani otpad pretvaraju i sortiraju u kompost, osam vrsta sirovina (plastiku, papir, PET, aluminij, staklo…), te gorivo poput RDF-a. "U našim se centrima sve može reciklirati, mi nudimo potpunu reciklažu i to bez deponija i zagađenja podzemnih voda! Odnosno, nudimo održivi razvoj i cirkularnu ekonomiju, i mislimo da je potpuno nepotrebno primjerice iz Venezuele uvoziti ugljen, a za čiji se transport troši  nafta. Osim toga, razvrstavamo osam vrsta sirovina, a ne samo četiri. S našom je tehnologijom odlaganje kraće i jef+tinije, a brzina znači i manje smrada… Sve je to naročito pogodno za turističke krajeve. S otpadom je kao i sa hranom- kao što hrana traži što bržu dopremu od polja do stola, tako se i s otpadom treba što brže baratati", rekao je Horvat, napomenuvši kao dodatnu prednost što se sa MBO-T tehnologijom naplata vrši po osobama. Prednosti te tehnologije prepoznate su već  na nekoliko kontinenata. Svuda – samo ne u Hrvatskoj, koja se i dalje guši u smeću. Na kraju je Horvat nazočnima pokazao fotografije golf igrališta u Švedskoj, sagrađenog na  staroj deponiji.

Zero waste društvo MYT Business Unit GmbH-a o energiji iz otpada

Gorazd Kolarić, konzultant MYT Business Unit GmbH-a, govorio je o prednostima tehnologije koja, ne ostavlja ništa loše iza sebe, odnosno smanjuje količinu otpada na minimum. "Riječ je o zero waste društvu i primjeni cirkularne ekonomije. Ne možemo se zadovoljiti sa sadašnjim stanjem", rekao je Kolarić. Rekao je da gorivo iz otpada nema kupaca, te da se treba raditi na zamjeni za fosilna goriva. "Moramo izvući maksimum energije iz otpada. Po našoj tehnologiji smao tri posto je neiskorištenog otpada", rekao je Kolarić. Nazočnima je prezentirano MYT postrojenje u njemačkom gradu Ringsheim. To postrojenje, koje je u mogućnosti obraditi 100.000 tona godišnje, u pogon je pušteno 2006. i pokriva područje dvije pokrajine, koje su ujedno i vlasnici postrojenja. MYT tehnologija ne zahtjeva izdvajanje biootpada iz samog procesa obrade, već ga zajedno sa mješovitim komunalnim otpadom koriste u procesu obrade.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Softverska rješenja Zelene tehnologije i Alarm automatika o novoj tehnologiji

Tvrtke Zelene tehnologije i Alarm automatika predstavile su svoja softverska rješenja gospodarenja otpadom: Zelene tehnologije programsko rješenje WasteControl koje obuhvaća kompletnu evidenciju praćenja otpada uključujući zapisnike o generiranju otpada, prateće listove, očevidnike, prijavne listove, planove o gospodarenju otpadom, a Alarm automatika ABSistemGreen softver za upravljanje integriranim sustavima kontrole pristupa odlagalištima, vaganja vozila, prepoznavanja registarskih oznaka vozila, rampi s detekcijskim petljama, semafora za signalizacijom i softvera za ispis prateće dokumentacije u skladu s važećim propisima.