Švedska Ikea najavljuje da će prvu robnu kuću u Hrvatskoj otvoriti u ljeto 2014. U roku od šest mjeseci, najkasnije do godinu dana nakon što Ikea u naselju Rugvici, smještenom na istočnim vratima hrvatske metropole, primi prve kupce u krugu promjera 100 kilometara, lokot na vrata stavit će brojni proizvođači i trgovci namještaja, što znači gašenje tisuća radnih mjesta.

Taj pesimistični scenarij, koji se navodno događa na svim lokacijama gdje Ikea stigne, iznio nam je još prije nego što su bageri počeli kopati temelje u Rugvici direktor tvrtke Lipovljani Lignum Drago Veselčić. "Lako je njemu, nije ovisan o Ikei, izvozi cjelokupan asortiman diljem svijeta putem talijanske grupacije u čijem je portfelju", čuli smo od nekoliko poduzetnika iz drvne industrije koji nisu pripravni o Ikei govoriti otvoreno kao Veselčić.Tek uz jamstvo anonimnosti, ističu kako i oni isto misle te kao primjer Ikeine cjenovne i ostale stege naspram proizvođača spominju virovitički Tvin, koji godinama radi za Šveđane.

Financijska izvješća kompanije otkrivaju da je između 2008. i 2012. prihod Tvina pao sa 309 na 142 milijuna kuna, a broj radnika sa 1243 na 884.Predsjednik Uprave Tvina Ivan Špoljarić ostao nam je nedostupan za komentar o kretanju prihoda i zaposlenosti. U priopćenju koje je objavila Hrvatska gospodarska komora (HGK) nakon što je nedavno inicirala skup na kojemu su poduzetnici iz domaće drvne industrije na skupu zatvorenom za javnost razgovarali s predstavnicima Ikee iznesena je tek kratka Špoljarićeva ocjena: "Tvin je surađujući s Ikeom poboljšao svoju organizaciju i kontrolu proizvoda."

Problematični ustupci
Većina naših sugovornika iz drvne industrije nezadovoljna je što se putem nekih medija glorificira blagodat 300 radnih mjesta u robnoj kući Ikee, kao da je riječ o zapošljavanju 10.000 radnika. Podsjećaju na to da su neki dužnosnici otvoreno lobirali za dolazak Ikee, pa su dopustili brojne ustupke, među kojima je izmještanje naplatnih kućica i drastično rezanje poreza za prenamjenu poljoprivrednog zemljišta. Vladini dužnosnici nisu Ikeu stisnuli u pregovorima i uvjetovali suradnju s domaćim tvrtkama, kao što su, podsjećaju, tu obvezu Ikei nametnuli u nekim zemljama. Snažnom korporativnom diplomacijom, upozoravaju, Ikea je u Hrvatskoj izborila sve što je poželjela. Taktizirala je, odgađala radove, pregovarala o plaćanju poreza za prenamjenu zemljišta. Čak je, podsjećaju, preprodala zemljište u Sv. Nedjelji koje je kupljeno još uz pomoć blagoslova Vlade Zlatka Mateše, a prodano pod izgovorom da im ne odgovara.Ikea će, uvjeren je dio poduzetnika, nastupiti s dampinškom strategijom cijena i asortimana i time će najmanje 3000 ljudi, što u trgovini, što u proizvodnji, ostati bez posla.

O tome se nitko ne brine, nemamo državne strategije koja bi vodila računa da se, ilustriraju, zbog primamljiva "šnicla" ne ubija "domaći vol" koji bi, tvrde, da ima potporu poput one koju je dobila Ikea, lokalnoj sredini davao 50 puta veću korist.Marijan Kavran, direktor Drvnog klastera, smatra da će Ikea više ugroziti strane vlasnike trgovina namještaja nego proizvođače. Tu svoju ocjenu objašnjava činjenicom da hrvatski proizvođači namještaja drže tek 30 do 35 posto domaćeg tržišta, ostatak odlazi u izvoz."Nismo kao Slovenci, gdje lokalni proizvođači namještaja svojim domaćim trgovcima prodaju čak 80 posto proizvodnje. Stoga će dolaskom Ikee više izgubiti trgovci namještaja koji su uglavnom stranci", uvjeren je Kavran. Nije sporno, nastavlja, da nam trebaju investicije, no država bi isti model ustupaka trebala jamčiti i domaćim ulagačima. Bi li se, dvoji Kavran, primjerice, za Tvin, Primu, Brestovac ili Kvadru, koji su redom izvoznici, premještale naplatne kućice na autocesti.

Kratkotrajna euforija
Vlasnik bjelovarske Prime Renato Radić smatra da se snaga Ikee previše naglašava i odmah nudi objašnjenje. "Za hrvatske proizvođače ne postoji više nemoguća situacija, s obzirom na dosadašnji odnos svih politika naspram tvrtki izvoznika kroz posljednjih 20 godina, nemoguće je da mi uopće postojimo", ciničan je Radić. Unatoč tome, ističe, dokazali su kako je čudo ipak moguće. Postoje, štoviše imaju i izvozni proizvod s kojim konkuriraju u cijeloj Europi."Naš se namještaj prodaje u svim najpoznatijim europskim robnim kućama, što govori da zadovoljavamo visoke zahtjeve u kvaliteti i dizajnu. S obzirom na resurse kojima Hrvatska raspolaže, a to su tradicija, znanje i domaća vrhunska sirovina, kao i na potencijal tržišta na kojem poslujemo i koji je procijenjen na 100 milijardi eura godišnje, naša se proizvodnja u idućih pet godina može upetorostručiti", uvjeren je. Radić ističe da proizvodnja namještaja mora biti strateška industrija te veliki zamašnjak razvoja ruralnih područja, a time i cijele Hrvatske."Imamo jasnu viziju razvoja i na tom putu nam nikako ne može biti prepreka konkurencija koju susrećemo na svim tržištima.

Ključna je odluka i opći konsenzus hrvatskih proizvođača, Vlade i javnosti da hrvatsko drvo postane hrvatski namještaj te da opet postanemo što smo nekada bili – prepoznatljivi kao jedan od najboljih proizvođača namještaja u svijetu", proziva mjerodavne adrese Radić, inače predsjednik Udruženja proizvođača namještaja, neka odrade svoje obveze."Ikea će svakako izazvati euforiju na području Hrvatske, pa i regije, mjesec prije otvaranja i pola godine poslije. To znači da će i domaći trgovci i proizvođači neugodno osjetiti dolazak švedskog trgovca", ocjena je vlasnika Kvadre Tomislava Knezovića. On, međutim, ističe: "Nikako ne bih Ikeu okrivio za stanje u hrvatskoj proizvodnji namještaja jer je pasivna desetljećima, najviše krivnjom menadžmenta, ali i državne politike". Hrvatska ima, ističe, svjetski priznatih dizajnera i njihovo znanje i stvaralaštvo treba više koristiti i u drvnoj industriji. No, to mora biti strategija koja bi se kreirala na državnoj razini. Knezović smatra kako će nakon pola godine euforija oko Ikee stišati te da će većina kupaca shvatiti da je Ikea kao i svaka druga ozbiljna tvrtka, odnosno ako kupac želi kvalitetan proizvod, mora ga skupo platiti i u Ikei. Što se trgovaca tiče, Knezović ocjenjuje kako će lošije proći oni koji se bave sitnijim namještajem i kućnim potrepštinama jer taj asortiman čini najveći postotak Ikeina prometa. Knezović misli da je dolazak Ikee dobar jer je to zdrava konkurencija.

Skupa država
Predsjednik Udruženja drvoprerađivačke industrije pri HGK Zdravko Jelčić zadovoljan je što se u razgovor s Ikeom, održan nedavno u Komori, uključilo 56 tvrtki. Šveđani, smatra Jelčić, s obzirom na to da im je hrvatska politika širom otvorila vrata ovdašnjeg tržišta, imaju moralnu obvezu uključiti lokalne proizvođače u lanac svojih stalnih dobavljača. No, ključno je pitanje mogu li se naše tvrtke uklopiti i cjenovno i količinama u kriterije koje postavlja Ikea. I sam je, otkriva, kao direktor tvrtke Spin Valis svojedobno pregovarao s Ikeom, no posao nisu zaključili upravo zbog nepostizanja dogovora o cijeni.Hrvatske tvrtke imaju internih tereta koji im koče konkurentnost, no velik uteg u tome je i skupa država. Poljska izvozi namještaja za 13 milijardi eura, od toga u Ikeu plasira za dvije milijarde, otkriva Jelčić i dodaje kako su poljski poduzetnici u odnosu na hrvatske samo kroz cijenu rada povoljniji 20 posto. Tu gubimo korak, a s Rumunjima, koji također puno rade za Ikeu, još više. Uspiju li se u Ikein vlak ubaciti barem dvije-tri tvrtke, bit ću zadovoljan, ističe Jelčić. 

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

softverska platforma

70 % organizacija imalo je sigurnosni incident zbog ispisa – što rade pogrešno

Iskustvo iz BiH: Šemsa Alimanović, Gospodarska komora Federacije

`Maksimum s Ikeom je pozitivna nula´

Desetak bosanskohercegovačkih tvrtki godinama proizvodi za Ikeu, rekla nam je na nedavno održanom kongresu pilanara Šemsa Alimanović, savjetnica u Gospodarskoj komori Federacije BiH. Tko radi za Ikeu, može biti siguran da će mu novac biti lako dostupan. No, upozorava, Ikea je vrlo zahtjevna, ima visoke kriterije, pa se zna dogoditi da kod završne kontrole pronađe manjkavosti i ne preuzme naručeno. S Ikeom je, tvrdi, moguće postići samo zaposlenost, ne i profit, maksimum je "pozitivna nula". Jedan od poduzetnika iz BiH koji proizvodi za Ikeu uz jamstvo anonimnosti potvrđuje riječi Alimanovićeve. Usto, ističe, Ikea zapravo nije trgovac s povoljnim cijenama. Za proizvod koji na polici Ikee stoji 30 eura on dobije maksimalno 10. Žao mu je, otkriva, što poduzetnici u regiji nisu skloni povezivanju i pokretanju zajedničkog lanca trgovina, kao što su to učinili na sjeveru Europe, gdje je trgovački lanac Jysk nastao kao odgovor na Ikeu.

Ikein koncept

Traže partnere za globalno tržište

Sastanak u HGK ispunio je očekivanja, u Ikei su vrlo zadovoljni i odazivom i kvalitetom tvrtki koje su se odlučile predstaviti, kaže glasnogovornik Igor Štefanac i navodi da su primarno zainteresirani za proizvođače koji mogu ponuditi asortiman od punog drveta. Uz potporu HGK rade i na dodatnom mapiranju tvrtki, a zaposlenici Ikee zaduženi za dobavljače kontinuirano na terenu istražuju moguće potencijale. Koncept Ikee je, podsjeća, da nikada ne traži partnere za lokalne trgovine nego za globalnu razinu, za svih 285 trgovina. Usto je, navodi Štefanac, Ikea kreirala internetsku stranicu gdje se mogu pronaći sve informacije o mogućoj suradnji.