U Hrvatskoj se u 2016. ekološkom proizvodnjom bavilo 3546 ekoloških poljoprivrednih proizvođača, što je 485 ili gotovo 16% više u odnosu na godinu ranije, pokazala je analiza Državnog zavoda za statistiku. Broj onih koji prerađuju ekološke sirovine i proizvode smanjio se 2,5 posto na tek 312. Razlog za rast ekološke poljoprivrede valja tražiti u sve izdašnijim potporama koje su omogućene u novom programskom razdoblju Zajedničke poljoprivredne politike, koja je uvela tzv. "zelena plaćanja" odnosno dodatne potpore za eko proizvodnju.

Iako su trendovi pozitivni, zanimljivo je da je došlo do gotovo izjednačavanja površina pod konkretnim agro kulturama te livadama i pašnjacima koji su uvedeni kao nova eko kategorija koja se potiče, ali koju sve više poljoprivrednika smatra lošom.  Korištena poljoprivredna površina u eko poljoprivredi iznosila je lani 93.594 hektara i povećana je 23,4% ili za gotovo 17.800 ha. Najveći rast, od gotovo 29 posto ili 9900 ha bilježe oranice i vrtovi kojih je lani bilo 44.147 ha. Porasle su i površine pod trajnim travnjacima, za 16,3% na 39.089 ha, te trajnim nasadima, za 30,7% na 10.358 ha. Podaci o proizvodnji oraničnih usjeva i trajnih nasada pokazuju da je najviše porasla proizvodnja zelene krme, a podbacila proizvodnja trajnih nasada. Proizvodnja zelene krme rasla je od za 28.500 tona, na 80.929 tona. 

Trajni nasadi u padu
Žitarica je proizvedeno 47.524 tone ili 53% više, a povećana je i proizvodnja industrijskog bilja, za 40,5 posto, suhih mahunarki za 31,3 posto i svježeg povrća za 1,9 posto. Proizvodnja trajnih nasada bilježi smanjenje od 3500 tona. 

Kozje mlijeko
Ekološki konzumnih jaja proizvedeno je 246.890 komada,  gotovo 110% više nego 2015. Raslo je i ekološki proizvedenog kozje mlijeko, za 155 posto ili za 62 tone, te je proizvodnja dosegnula 102 tone. Podaci o broju ekološki uzgojene stoke pokazuju da je lani povećan broj kopitara, za gotovo 562 posto ili za 1500 grla. Porastao je i broj  goveda za 106,3%, ovaca za 110,9%, koza za 42,4 posto i peradi za 61,9 posto.