Krški pašnjaci, čije korištenje Europska unija potiče kao najbolji model opstanka ruralnih područja i bioraznolikosti, dolaze u fokus i postaju sve važniji potencijal za domaću proizvodnju.

Prema službenim podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, u Hrvatskoj se bilježi rast i njihovih površina i broja korisnika. Kako prenosi portal Agroklub, 2020. godine službeno je evidentirano 78,4 tisuće hektara krških pašnjaka, kojima je upravljalo 8759 korisnika u sustavu potpora. Pet godina ranije površina krških pašnjaka u Hrvatskoj bila je tek nešto veća od 54 tisuće hektara, a broj korisnika 7061.

Pojedinačno je prošle godine najveću površinu krških pašnjaka od 1,44 tisuće hektara pod upravljanjem imala Planina braniteljska zadruga za poljoprivredu, građenje i usluge iz Trilja u Splitsko-dalmatinskoj županiji, a drugi na ljestvici najvećih korisnika krških pašnjaka bio je Ivica Ćubelić iz Gračaca u Zadarskoj županiji, koji ima 1,27 tisuća hektara pašnjaka, te Bioplod Lika d.o.o. iz Udbine u Ličko-senjskoj županiji, sa svojih 1,08 tisuća hektara. Ovaj “trojac” ujedno je ostvario i najveće iznose potpora, svaki od njih oko 5,8 milijuna kuna.

Među poduzetnicima koji koriste značajnije površine krških pašnjaka u prošloj godini još se izdvajaju i OPG Hrvoja Miljaka na drniškom području, te tvrtka Mladena Kušekovića Natura Beef, sve poznatijeg po premium mesnoj pasmini goveda koja uz najviše ekološke standarde dolazi iz opustjele Like.