Raiffeisen Riegersburg, jedna od desetak austrijskih štedno-kreditnih zadruga koje su prije 10-ak godina plasirale hipotekarne kredite u Hrvatsku, pravomoćnom odlukom Županijskog suda u Varaždinu – Stalna služba u Koprivnici, u cijelosti je uspjela u parnici.

Tužena je da je radila bez odobrenja HNB-a, no konačno je odlučeno da ima valjani osnov za ukljižbu hipoteka i odbačena je tužba korisnika kredita za utvrđenje ništetnosti kredita od 104.000 eura zaključenog 2008. Odluka je donesena na sjednici 7. siječnja, i prema dosad objavljenim informacijama, mogla bi biti prva pravomoćna presuda u sporovima protiv članica Raiffeisen bankarske grupacije Štajerske. Podsjetimo, kako su lani oni priopćili, njezine su članice hrvatskim građanima u Austriji odobrile oko 3000 kredita, sukladno propisima dviju država, dok su ovrhe tad bile provedene u 70 slučaja kod 2% korisnika kredita. Manji broj korisnika, tvrde, na hrvatskim sudovima tužio ih je za ništetnost ugovora.

Ni prve presude nisu dale za pravo tužiteljima. Vrhovni sud u tim se predmetima još nije odredio. Žalbeni sud je potvrdio da ugovor nije ništetan, pri čemu je ključan članak iz Zakona o obveznim odnosima koji kaže da "ako je sklapanje ugovora zabranjeno samo jednoj strani, ugovor je valjan, osim ako u zakonu nije što drugo predviđeno za određeni slučaj". Zakon o bankama, pak, ne predviđa ništetnost takvih ugovora, čak ni prekršajnu odgovornost strane banke koja pruža bankovne usluge u RH bez potrebne dozvole HNB-a, dok su promjene Zakona o potrošačkom kreditiranju donesene nakon provostupanjske presude u konkretnom slučaju nevažne.

Taj je zakon predvidio ništetnost ugovora o kreditu, koji je sklopio vjerovnik koji nema odobrenje za pružanje usluga potrošačkog kreditiranja, dakle, u ovom slučaju koji nema odobrenje HNB-a za pružanje bankarskih usluga, kaže sud. No on je stupio na snagu 30. rujna 2015. i nije predvidio retroaktivnu primjenu, pa "vrijedi samo za ugovore zaključene nakon 30. rujna 2015.".

U konkretnom slučaju najviše je pomogao s regulom o odgodi ovrhe do pravomoćne presude, a ako je namjera bila blokirati kreditiranje onima koji nemaju odobrenje HNB-a, čini se da i tu postoji problem. Pravnici tvrde da je odredba podložna pravnim tumačenjima, što može značiti odobrenje strane matice i stranog regulatora, a s obzirom da se zabranjuje kreditiranje neovlaštenima, takvim je subjektima sad zabranjeno sklopiti ugovor o kreditu, ali ne i "kupiti takav ugovor" koji je banka sklopila.