Broj građevinskih obrta u Hrvatskoj u godinu dana porastao je za 10,1 posto, a u pet godina za 62 posto, izvijestili su nedavno iz Hrvatske obrtničke komore (HOK). Takav skok potvrđuje činjenicu da je građevinarstvo jedan od najbrže rastućih sektora hrvatskog obrtništva. Prema podacima Obrtnog registra Ministarstva gospodarstva, u veljači ove godine u Hrvatskoj je bilo 16.985 obrta u djelatnosti građevinarstva, što su 1563 obrta više nego godinu prije, odnosno 10,1 posto više u odnosu na veljaču prošle godine. U usporedbi s veljačom 2021. godine, broj građevinskih obrta povećan je za 6522 obrta, odnosno čak 62,3 posto, naveli su iz HOK-a.
Za nekoliko komentara zamolili smo Antuna Trojnara, potpredsjednika HOK-a i predsjednika Organizacijskog odbora 5. Susreta graditelja. “Ovako snažan rast nije slučajan. Za to postoji više razloga. Prije svega, riječ je o povećanom obujmu radova potaknutom državnim projektima, poput obnove nakon zagrebačkog i petrinjskog potresa, koja je generirala dodatnu potražnju za građevinskim radovima i otvorila prostor za ulazak novih subjekata na tržište, zatim projektima energetske obnove privatnih i višestambenih zgrada, ali i privatnim ulaganjima. Posebno se ističe rast izgradnje objekata u turizmu te velika potražnja za stanovima. Važno je naglasiti i da se obrtnički model poslovanja pokazao iznimno otpornim i prilagodljivim.
Rast zaposlenosti
Obrti su fleksibilni, brže reagiraju na tržišne promjene i lakše ulaze u specifične niše, što je u ovakvim uvjetima rasta bila velika prednost. Upravo zato vidimo snažan porast broja obrta, osobito u segmentu specijaliziranih građevinskih djelatnosti koje danas čine okosnicu cijelog sektora, odnosno čak 92,7 posto svih djelatnosti u građevinarstvu”, kaže Trojnar za PD Vikend.
U isto vrijeme znatno je rastao i broj zaposlenih u tom sektoru. “Naravno, povećanjem broja investicija raste i broj zaposlenih. Svaki novi obrt u pravilu znači ili samozapošljavanje ili zapošljavanje dodatnih radnika pa je rast zaposlenosti prirodan nastavak tog trenda. Danas u građevinskim obrtima imamo više od 29 tisuća zaposlenih, što jasno pokazuje koliko je sektor važan za tržište rada. Ono što je zanimljivo je da rast broja obrtnika ide brže od rasta broja zaposlenih kod obrtnika, što upućuje i na trend samozapošljavanja i poduzetničke inicijative u sektoru.
Drugim riječima, građevinarstvo ne generira samo radna mjesta, nego i nove poduzetnike, što dodatno pridonosi njegovoj dinamici i otpornosti. Međutim, unatoč značajnom rastu broja radnika u graditeljstvu, i dalje postoji problem nedostatka radne snage, osobito kvalificiranih radnika”, upozorava Trojnar. Trojnar je umjereni optimist u vezi dugoročnih prognoza za sektor. Kaže kako optimistične prognoze uvijek treba uzimati s oprezom jer je riječ o sektoru koji snažno ovisi o investicijskim ciklusima, javnim politikama i širim gospodarskim kretanjima koji su u ovom trenutku ponovno izazovni s obzirom na događanja na Bliskom istoku.
“Smatram da je nužno kontinuirano provoditi projekte energetske obnove, osobito višestambenih zgrada, kako bi se održao kontinuitet rada i omogućila specijalizacija za pojedine vrste poslova. Upravo će to biti i jedna od ključnih tema 5. susreta graditelja koji se održava ovih dana u Bjelovaru. Nadalje, poticajna stanogradnja dobar je koncept, no potrebno je uskladiti projekte s realnim tržišnim cijenama i tehničkim rješenjima za priuštivo stanovanje. Također, najave izgradnje nizinske pruge od Zagreba prema Rijeci te produljenja autocesta važni su i optimistični projekti za ponovno aktiviranje građevinske operative u niskogradnji. Bez kvalitetnih državnih investicija teško je očekivati stabilan rast građevinskog sektora”, poručuje Trojnar.
Specijalizirane djelatnosti
Trojnar nam je otkrio i koje se vrste građevinskih obrta posebno ističu u posljednje vrijeme.
“Najizraženiji rast bilježe specijalizirane građevinske djelatnosti, koje ujedno čine i najveći dio sektora. Riječ je o poslovima poput instalacija, završnih radova, fasada, stolarije i sličnih aktivnosti koje zahtijevaju specifična znanja i vještine. Velika potražnja prisutna je u gotovo svim vrstama obrta u građevinskom sektoru. Među najtraženijim zanimanjima su keramičari, parketari, električari, instalateri i limari. Posebno me veseli što trenutačno u Obrtničkoj komori Zagreb imamo 30-ak kandidata za majstorski ispit za elektroinstalatere, što je iznimno pozitivan pokazatelj. Razlog njihova rasta leži u nekoliko faktora.
Prvo, takve djelatnosti su izrazito tražene u gotovo svim vrstama projekata – od novogradnje do obnove. Drugo, omogućuju obrtnicima da se profiliraju u određenoj niši i time povećaju svoju konkurentnost. I treće, zahtijevaju relativno manja početna ulaganja u odnosu na velike građevinske zahvate, što olakšava ulazak u sektor. Osim toga, rast upravo tih djelatnosti pokazuje i promjenu strukture tržišta – sve je veća potreba za specijaliziranim znanjima i kvalitetnom izvedbom pojedinih faza radova, a ne samo za općim građevinskim poslovima”, otkriva Trojnar.
Mladi na tržištu rada
Posebno je pitanje – pa i izazov – ulazak mladih na tržište rada u ovom sektoru. U posljednje vrijeme vidi se i rast interesa učenika za obrtnička zanimanja ovog tipa.
“Danas zapravo ‘na naplatu’ dolazi višegodišnje zanemarivanje obrtničkih i strukovnih škola. Radnici u građevinarstvu danas imaju solidne plaće pa više nema potrebe za odlaskom u inozemstvo, naravno, uz usporediv broj odrađenih sati. Uz to, mijenja se i percepcija samog zanimanja. Građevinarstvo više nije isključivo fizički zahtjevna djelatnost kakva je bila percipirana prije. Danas uključuje sve više tehnologije, digitalnih alata, novih materijala i suvremenih metoda gradnje. To dodatno povećava interes mladih za ta zanimanja, a i roditelji mijenjanju percepciju o obrtničkim zanimanjima, a upravo je njihovo mišljenje često presudno pri odabiru srednje škole. U 2025. godini u području obrazovanja za obrtništvo vidljiv je nastavak trenda rasta upisa u obrtničke programe (porast od 6% u odnosu na prethodnu školsku godinu) – ukupno je u programe za obrtnička zanimanja upisano više od 8394 učenika i učenica.
Velik interes potvrđuje i Zagrebački obrtnički sajam – sajam zanimanja, koji je ove godine posjetilo više od 8000 učenika osmih razreda. Slične prezentacije obrtničkih zanimanja provode kolege iz obrtničkog sustava gotovo u cijeloj Republici Hrvatskoj. Nadam se da će što više učenika odabrati obrtnička i strukovna zanimanja te da će svoju praksu provodit u licenciranim majstorskim radionicama jer tu će najbolje izučiti zanat i biti spremni za tržište rada nakon završenog školovanja. Ne bi bilo iznenađenje da se i ove godine već u prvom upisnom roku popune sva mjesta”, poručuje Trojnar.
Regionalno, najveći broj građevinskih obrta bilježe priobalne županije i Zagreb. Rast broja obrta u priobalnim županijama nije slučajan, poručuje Trojnar.
“Građevinska aktivnost u pravilu prati razinu ukupne gospodarske aktivnosti u pojedinoj regiji. U Zagrebu je ona dodatno pojačana obnovom nakon potresa, koja i dalje generira značajan obujam radova. S druge strane, u priobalnim županijama građevinarstvo je snažno povezano s investicijama u turizam – izgradnjom i obnovom hotela, apartmana i prateće infrastrukture. Upravo zato najveći broj obrta bilježe Splitsko-dalmatinska i Istarska županija, uz Grad Zagreb i Primorsko-goransku županiju.
Nadalje, vođenje građevinskog dnevnika i ispunjavanje drugih zakonskih obveza zahtijeva stručna znanja, a među ključnim nositeljima tih poslova su majstori građevinskih zanimanja. Važno je istaknuti da je Hrvatska obrtnička komora u javnom savjetovanju o Zakonu o građenju reagirala na prijedlog kojim bi se majstore obrtnike isključilo iz mogućnosti vođenja građevinskog dnevnika. Time bi bili prisiljeni zapošljavati inženjere i na manje složenim projektima. Prijedlog nije prihvaćen te majstori i dalje ostaju odgovorne osobe na gradilištu za svoju vrstu radova”, upozorava Trojnar.
Velik dio obrtnika smatra da im nedostaje znanja o energetski učinkovitim tehnologijama. “Kad je riječ o energetskoj učinkovitosti, važno je naglasiti da se tehnologije građenja i građevinski materijali razvijaju izuzetno brzo. Upravo zato nužno je kontinuirano stručno usavršavanje kako bi se osiguralo da radovi prate najviše standarde i da se maksimalno iskoriste koristi koje energetska obnova može donijeti. Pozitivno je i to što sami obrtnici izražavaju interes za dodatnim obrazovanjem. To pokazuje visoku razinu svijesti o važnosti kontinuiranog usavršavanja. Susreti građevinara u organizaciji HOK-a izvrsna su prilika za stjecanje novih znanja. Na njima predaju vrhunski stručnjaci s građevinskih i arhitektonskih fakulteta, a obrtnici se mogu upoznati i s novim materijalima, opremom te proizvođačima i dobavljačima”, jasan je Trojnar.
Izazovni ciljevi
Procjenjuje se da je potrebno više od 24 tisuće radnika i gotovo šest tisuća inženjera za ciljeve do 2030. Trojnar smatra da su ti ciljevi iznimno izazovni. “Ove procjene nisu slučajne, riječ je o velikoj potrebi za stručnim kadrom. Naglasio bih upravo važnost stručnih radnika jer kvalitetan radnik postaje se završetkom strukovnog obrazovanja i stalnim usavršavanjem, s obzirom na brz razvoj tehnologije.
Potrebno je povećati upisne kvote u obrtničkim školama, osigurati kontinuirano stipendiranje učenika te spriječiti odlazak stipendista u druga zanimanja nakon školovanja. Za ostvarenje ciljeva do 2030. bit će nužno djelovati na više razina, od povećanja upisa u strukovna zanimanja i jačanja njihove atraktivnosti, do boljeg povezivanja obrazovnog sustava s potrebama tržišta rada. Također, važno je raditi i na zadržavanju postojećih radnika u sektoru kroz poboljšanje uvjeta rada i daljnju profesionalizaciju struke. Ključno je i kontinuirano provođenje projekata, kao i stabilno sufinanciranje od državnih institucija”, zaključuje Antun Trojnar.
