Hrvati u prosjeku imaju 25 dana godišnjeg odmora, a svaki treći ljetovat će od dva do tri tjedna i to uglavnom u hrvatskim destinacijama i potrošiti prosječno 1330 eura, pokazalo je istraživanje portala MojPosao.

Britanci odlučili

Prekretnica u radnom pravu: Zabranjuju se NDA ugovori

Najpopularnije razdoblje za odlazak na godišnji odmor upravo su ljetni mjeseci, a istraživanje je pokazalo da na ljetovanje planira ići 79 posto ispitanih.

Svaki treći stanovnik Hrvatske na ljetovanje će potrošiti od dva do tri tjedna (33 posto posto ispitanika u oba slučaja), a toliko godišnjeg odmora preporučuju i psiholozi kao optimalno razdoblje  za odmor od posla i punjenje baterija.

Više od tri tjedna na ljetovanju će biti tek 12 posto ispitanika.

Kada je destinacija u pitanju, građani i dalje planiraju ići unutar Hrvatske (71 posto), dok tek manji broj ispitanika na putovanje planira izvan granica Hrvatske (20 posto). Neki će, iako mali dio, devet posto, na ljetovanje i u Hrvatsku i u inozemstvo.

Oni koji ljetovanje ne planiraju, navode kao glavne razloge to što nemaju godišnjeg odmora preko ljeta, žive na moru pa im odlazak na ljetovanje nije potreban ili najčešće, jednostavno nemaju financijske mogućnosti za takav luksuz.

Unatoč medijskim naslovima kako je Hrvatska za domaće turiste postala skupa destinacija, istraživanje pokazuje nešto suprotno, navodi se u priopćenju spomenutog portala.

Oni koji putuju van Hrvatske planiraju potrošiti više, u prosjeku 1.898 eura. Usporedno s njima ispitanici koji planiraju ljetovanje unutar Hrvatske planiraju potrošiti oko 1.330 eura. Ipak, ta skuplja ljetovanja često traju kraće.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Na putovanja izvan Hrvatske ispitanici potroše do sedam dana, dok su domaća putovanja rjeđe tako kratka.

U istraživanju je sudjelovalo više od 600 ispitanika, među kojima su žene činile većinu, čak 90 posto. Najveći broj sudionika dolazi iz dobnih skupina između 41 i 50 godina (53 posto) te između 31 i 40 godina (41 posto).