Jedan Švicarac ima 142.000 eura financijske imovine, Amerikanac 100.000 eura, Austrijanac 42.000 eura, a Hrvat 6.790 eura.

Stanovnici Švicarske su, naime, na prvom mjestu ljestvice zemalja poredanih po veličini financijske imovine (a pod time se smatra sva imovina i dug privatnih kućanstava) po stanovniku, dok su građani Hrvatske na 31. mjestu, stoji u najnovijem izvješću Allianza Global Wealth Report. Hrvatska se po bogatsvu nalazi iza Slovenije, Češke Grčke i Južne Afrika, ali ispred Poljske, Slovačke, Brazila. Turske i Kine. "Hrvatska je prošle godine zabilježila snažan porast imovine. Bruto financijska imovina porasla je za 5,7 posto, uglavnom zbog snažnog rasta imovine uložene u osiguranja i mirovine od 16,4 posto", stoji u analizi. Ono što je karakteristično za Hrvatsku je i to da su kućanstva u posljednjih dvanaest godina značajno povećala svoj udio u osiguranja i mirovine. "Prošle godine je, naime, nešto malo manje od 20 posto njihove ukupne imovine bilo uloženo u ove proizvode u usporedbi s manje od 5 posto početkom stoljeća", stoji u analizi.

Promatraju li se brojke koje pokazuju da su privatne obveze građana u prošloj godini pale 1,3 posto, zbog čega je neto financijska imovina (bruto imovina umanjena za dug) porasla za 10,6 posto. "Hrvatska kućanstva napokon su financijsku krizu ostavila iza sebe. Neto financijska imovina po stanovniku viša je od svog predkriznog vrhunca za više od 20 posto. U globalnim razmjerima, međutim, Hrvatska se nije pomakla s 31. mjesta na ljestvici najbogatijih zemalja", stoji u analizi. Koliko god prethodne rečenice prosječnom hrvatskom građaniu bile čudne, možda prenapuhane i sigurno nevjerojatne, one imaju temelj u statistici. Uzmu li se podaci Hrvatske narodne banke (iako je riječ o podacima za 2011., ali metodologije radi, op.a.) ukupna financijska imovina stanovništva bila je 340,09 milijardi kuna. U tu brojku su 2011. ulazili gotovina, depoziti, vrijednosnice, dionice, krediti.

Podijeli li se taj broj s brojem građana te godine, dobije se da je stanovnik u prosjeku imao 10,500 eura imovine. Iako riječ je o potpuno pojednostavljenom izračunu, jasan je trend. Podaci iz Allianzovog izvješća pokazuju da je svjetska bruto financijska imovina privatnih kućanstava u prošloj godini porasla za 8,1 posto, što je najviša stopa rasta u posljednjih šest godina. "Pozitivan trend na tržištima dionica bio je jedan od glavnih čimbenika koji su prošle godine potaknuli rast. Imovina u vrijednosnim papirima porasla je za 10,4 posto, uslijed čega je ukupna globalna financijska imovina dosegnula novu rekordnu razinu od 111 bilijuna eura", stoji u analizi.

Istodobno, razina duga ostala je na sličnim razinama, što bi zapravo značilo da je globalna neto financijska imovina rasla dvoznamenkastim ciframa. Istočna Europa jedna je od regija u svijetu koja je najviše rasla (8,5 posto). Taj rezultat izgleda znatno bolje ako ga se usporedi s kriznim godinama nakon 2007. godine. Dok su bogate regije Amerike i Europe tek prošle godine uspjele za dlaku prijeći predkriznu razinu, razina bogatstva istočne Europe je krajem 2012. već bila 40 posto viša od vrhunca iz 2007. godine"Štediše iz istočne Europe su do danas prilično dobro prebrodile financijsku krizu", objasnio je Allianzov glavni ekonomist Michael Heise.