Otkupna cijena mlijeka u Sloveniji posljednjih tjedana iznosi 25,80 eurocenti, uz najavu vrlo izglednog  daljnjeg potonuća. U Hrvatskoj još uvijek "pliva" na 30,14 eurocenti, no ni ovdje bliska budućnost nije ružičasta. Naprotiv, pojedini hrvatski proizvođači mlijeka jadikuju kako im mljekare već sada ne plaćaju više od 23-25 eurocenti.

"Bilo je i prije problema u sektoru mljekarstva, no nikada situacija nije bila ovako dramatična, a najveći problem je što jednom zatvorene mliječne farme, a takvih je sve više, teško da će se ponovno vratiti tom biznisu," kaže Marina Ivančan, tajnica Proizvođačke organizacije Drava-Sava koja okuplja proizvođače mlijeka iz tri županije. Ruski embargo na uvoz mliječnog asortimana i ukidanje proizvodnih kvota u travnju 2015. ubiru sve veći danak u sektoru mljekarstva na zajedničkom tržištu Europske unije. Stoga su pogledi europskih mljekara fokusirani prema Bruxellesu od kojeg se traži da s Moskvom postigne kompromis i u lipnju obnovi trgovinske odnose.

Iz sjedišta Europske komisije međutim, na startu ovog tjedna stiže tek objava da je zaključen interventni otkup obranog mlijeka u prahu po fiksnoj cijeni s obzirom da je dosegnut maksimum od 109 tisuća tona, a otvara se natječajni postupak za interventni otkup lijeka u prahu, rok za podnošenje zahtjeva traje do 30. rujna 2016. Za ovdašnji sektor mljekarstva taj natječaj je suvišan jer Hrvatska iz dana u dan gubi proizvodnju i sve je ovisnija o uvozu mlijeka. Prema podacima Eurostata za 2015. gotovo je na dnu liste članica EU s proizvodnjom kravljeg mlijeka po stanovniku, iznosi tek 167 kilograma, lošiji učinak imaju samo Grčka, Malta i Bugarska.

U povijesno rekordnoj 2009. sa otkupom 675 tisuća tona mlijeka pokrivali smo 84 posto potreba lokalnog tržišta da bi u 2015. kada je otkupljeno 513 tisuća tona pali na 58,8 posto tržišne potražnje. Paralelno je dostatnost članica EU u 2009. iznosila 108,9 posto dok je za 2015. narasla na 113,1 posto. Unatoč nižoj otkupnoj cijeni Slovenija nam drži lekciju, u promatranom razdoblju samodostatnost je podigla sa 112 na 116 posto i uz to je treća na listi zemalja iz kojih Italija uvozi mlijeko, ispred su Njemačka i Francuska.

No, još bolji učinak iskazuje Estonija koja je rasla sa 148 na golemih 375 posto, konkretno je proizvodnju digla sa 591 na 720 tisuća tona. Direktor Croatiastočara Branko Bobetić upozorava mjerodavne državne adrese da vremena više nema, moraju čim prije ponuditi konkretne mjere za oporavak sektora. U protivnom domaća mljekarska industrija ostat će bez sirovine, a RH će postati još više ovisna o uvozu. Irska je između 2009. i 2015. proizvodnju povećala sa 4,9 na 6,6 milijuna tona, Latvija sa 594 na 807 tisuća tona. Ako sami ne znamo rješenje, upitajmo uspješne kako su ostvarili pomak.

Obrana lokalnog tržišta

Argumenti za sir
Do kraja studenoga 2015. uvoz sira dosegnuo je 21.121 tonu što je ekvivalent za 169 tisuća tona mlijeka i bio je 30 posto veći nego u 2014. U odnosu na domaću godišnju proizvodnju sira uvoz je lani bio dvostruko veći što je podatak koji traži aktiviranje članka 37. o zaštiti tržišta iz pristupnog ugovora RH za članstvo u EU. Bivši resorni ministar Tihomir Jakovina nije bio voljan posegnuti za tom mjerom pa se sada užurbano radi na prikupljanju dokumentacije, neslužbeno nam je potvrđeno, jer rok je vrlo kratak, argumente u Bruxelles treba poslati do 30. lipnja. 
 

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost