U Ministarstvu poljoprivrede sutra će se održati nastavak pregovora o izvoznim kvotama za hrvatski šećer u zemlje Europske unije.
Hrvatski pregovarači očekuju ovog puta nešto konkretnije pregovore o samoj visini kvote. Nakon prošlog kruga pregovora, koji je održan još početkom studenoga prošle godine u Bruxellesu, nije, naime, bilo jasno iskristalizirano stajalište Bruxellesa o pozicijama koje je zauzela Hrvatska u zaštiti interesa domaće industrije šećera. Kako se iz krugova bliskih hrvatskim pregovaračima moglo čuti, bruxelleski su ih izaslanici uglavnom nastojali upoznati s reformom tržišta šećera koja je prihvaćena potkraj prošle godine, no nisu se izjasnili o kvoti na koju bi hrvatska strana eventualno pristala, uz još neke ustupke za neke druge hrvatske poljoprivredno-prehrambene proizvode. Platformom koju je usvojila hrvatska Vlada, a koju su de facto odobrila i tri proizvođača šećera u Hrvatskoj (županjska Sladorana, virovitički Viro i osječka tvornica šećera), Hrvatska bi pristala na izmjenu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju kojim je dogovoren slobodan pristup EU tržišta za hrvatski šećer, ali pod uvjetom da se izvozne kvote temelje na postojećoj razini proizvodnje šećerne repe uz prosječan prinos koji se ostvaruje u zemljama Unije, odnosno 240 tisuća tona šećera godišnje. Prema neslužbenim izvorima iz Bruxellesa, Hrvatskoj je namijenjena znatno niža kvota, tek 80 tisuća tona, a što je za hrvatske proizvođače neprihvatljivo jer gotovo toliko u EU izveze samo jedna od hrvatskih šećerana.
Drugim riječima, takva kvota automatski bi značila zatvaranje pogona i gašenje radnih mjesta u toj industriji, koja je upravo zahvaljujući režimu trgovine uspostavljenom SSP-om posljednjih godina doživjela procvat. Osim toga, hrvatskim je proizvođačima osim same visine kvote važno i od kada bi se ona primjenjivala jer imaju već ugovorene poslove, te će im stoga trebati određeno razdoblje za prilagodbu poslovanja novim okolnostima.
U Ministarstvu poljoprivrede sutra će se održati nastavak pregovora o izvoznim kvotama za hrvatski šećer u zemlje Europske unije.
Hrvatski pregovarači očekuju ovog puta nešto konkretnije pregovore o samoj visini kvote. Nakon prošlog kruga pregovora, koji je održan još početkom studenoga prošle godine u Bruxellesu, nije, naime, bilo jasno iskristalizirano stajalište Bruxellesa o pozicijama koje je zauzela Hrvatska u zaštiti interesa domaće industrije šećera. Kako se iz krugova bliskih hrvatskim pregovaračima moglo čuti, bruxelleski su ih izaslanici uglavnom nastojali upoznati s reformom tržišta šećera koja je prihvaćena potkraj prošle godine, no nisu se izjasnili o kvoti na koju bi hrvatska strana eventualno pristala, uz još neke ustupke za neke druge hrvatske poljoprivredno-prehrambene proizvode. Platformom koju je usvojila hrvatska Vlada, a koju su de facto odobrila i tri proizvođača šećera u Hrvatskoj (županjska Sladorana, virovitički Viro i osječka tvornica šećera), Hrvatska bi pristala na izmjenu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju kojim je dogovoren slobodan pristup EU tržišta za hrvatski šećer, ali pod uvjetom da se izvozne kvote temelje na postojećoj razini proizvodnje šećerne repe uz prosječan prinos koji se ostvaruje u zemljama Unije, odnosno 240 tisuća tona šećera godišnje. Prema neslužbenim izvorima iz Bruxellesa, Hrvatskoj je namijenjena znatno niža kvota, tek 80 tisuća tona, a što je za hrvatske proizvođače neprihvatljivo jer gotovo toliko u EU izveze samo jedna od hrvatskih šećerana.
Drugim riječima, takva kvota automatski bi značila zatvaranje pogona i gašenje radnih mjesta u toj industriji, koja je upravo zahvaljujući režimu trgovine uspostavljenom SSP-om posljednjih godina doživjela procvat. Osim toga, hrvatskim je proizvođačima osim same visine kvote važno i od kada bi se ona primjenjivala jer imaju već ugovorene poslove, te će im stoga trebati određeno razdoblje za prilagodbu poslovanja novim okolnostima.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu