Otvaranje ponuda pristiglih na HRT-ove natječaje za ravnatelje televizije, radija i glazbene proizvodnje iznenadile su gotovo sve koji prate zbivanja na Prisavlju. Očekivala su se zvučna imena, poznata politički obojena lica s podebljim političkim dosjeom. Umjesto toga u prvi plan izašla su dva anonimna informatička stručnjaka kao najozbiljniji kandidati za ravnatelje televizije i radija.

Informatičari
Za čelno mjesto nacionalne televizije natječu se Robert Šveb i Darko Staklenac. Budući da je Staklenac bio kandidat i za mjesto glavnog ravnatelja HRT-a čija je kandidatura prošla potpuno nezapaženo, očito je Sutlićev favorit upravo Šveb. Riječ je o diplomiranom inženjeru elektrotehnike koji je i sada, kao pomoćnik glavnog ravnatelja za informatiku, jedan od Sutlićevih najbližih suradnika. Javnosti je potpuno nepoznat, kao i njegove političke aktivnosti ili barem sklonosti, poznavanje televizije, odnosa na HRT-u i slični detalji na temelju kojih bi se mogle analizirati njegove sposobnosti. Uvjete natječaja za mjesto ravnatelja Hrvatskog radija ispunila su četiri kandidata: Tomislav Radić, Damirka Mihaljević, Davor Mezulić i Duško Radić. Iako među njima ima istaknutih radijskih urednika, kuloari tvrde da najviše šanse ima Davor Mezulić, također informatičar i također anoniman. Iznenađenja nije bilo jedino u ponudama za ravnatelja glazbene proizvodnje. Za to mjesto natječu se Đurđica Ivanković i Josip Guberina, no s obzirom na to da je Guberina od početka Sutlićeva mandata njegov najvjerniji saveznik i neumoran zagovornik, pretpostavlja se da će se glavni ravnatelj odlučiti upravo za njega. Ovoga tjedna Sutlić bi trebao razgovarati sa svim kandidatima što je uobičajena procedura nakon koje svoj izbor predstavlja Programskom vijeću. Novi ravnatelji trebali bi dobiti glasove od barem šest članova Vijeća (od sadašnjih 10), što ne bi trebao biti nikakav problem. Ovakav razvoj događaja otvorio je mnoga pitanja, ali bi Sutlić na svemu ovome u javnosti mogao zaraditi pokoji pozitivan bod ponajviše zato što navodni favoriti nemaju politički predznak i doista bi se mogli baviti svojim poslom. Ipak, još se ne znaju stvarni razlozi izostanka papirnatih favorita za čelna mjesta HRT-ovih podružnica. Tako je teško reći, iako se zasad tako čini, želi li Sutlić time poručiti da uistinu ozbiljno namjerava odmaknuti javnu radioteleviziju od političkih utjecaja. U javnost, međutim, dopiru i drukčije interpretacije. Prema nekim novinskim koji su prethodili otvaranju ponuda, moguće je i da su Sutlića svi njegovi izbori jednostavno odbili te da zbog toga u ovom procesu nedostaje zvučnih, prvenstveno televizijskih imena.

Dobro rješenje
Bez obzira na stvarne razloge, nastavi li Sutlić ovim smjerom, moglo bi to biti uistinu najbolje rješenje za javnu radioteleviziju koja muku muči s kojekakvim sukobima nekoliko suprotstavljenih interesnih lobija. Doduše, informatičarima bi, ako se nađu na čelu radija i televizije, bio velik hendikep nepoznavanje medijskog tržišta, no to se može popraviti angažiranjem HRT-ovih profesionalaca koji su iskusni u takvim poslovima. Zato bi prednost ovakvih ljudi na čelu HRT-a u iduće četiri godine mogle biti višestruke. Zasigurno najozbiljnija promjena s kojom će se hrvatsko televizijsko tržište susresti u sljedećih nekoliko godina jest digitalizacija čije će uvođenje HRT-u u trenutku stvoriti vrlo ozbiljnu konkurenciju. Trenutno limitiran broj frekvencija na nacionalnoj razini (HRT ima dva programa te po jedan RTL i Nova TV) od 2010. godine otvorit će se za još 12 nacionalnih televizijskih kanala. Iako je HTV najjača televizija u Hrvatskoj, te među najgledanijim javnim televizijama u Europi, njezin položaj sve je nesigurniji. Sadašnja konkurencija polako grabi postotak po postotak, a pojavljivanje novih televizija na nacionalnoj razini dodatno će uzdrmati HRT-ovu prvu poziciju. Stoga bi ovakav Sutlićev potez mogao biti vrlo mudar i promišljen ako nije riječ o nekim drugim razlozima koji su informatičare izbacili u prvi plan.