Fond je u BE-ON investirao 1,3 milijuna eura i potpisao ugovor o ulasku u vlasništvo. Za ulaganje stječe 40% udjela.
O fenomenu blokiranih puno se priča, skupljaju politički bodovi i lome koplja treba li oprostiti dug, no konkretnog rješenja ni za lijek.
Da im se može pomoći, prekinuti začarani lanac ovrha, a pritom ne zakinuti kreditore i poticati moralni hazard, pokazuje tvrtka BE-ON Savjetovanje koja je nišu pronašla u restrukturiranju blokiranih građana.
O fenomenu blokiranih puno se priča, skupljaju politički bodovi i lome koplja treba li oprostiti dug, no konkretnog rješenja ni za lijek.
Da im se može pomoći, prekinuti začarani lanac ovrha, a pritom ne zakinuti kreditore i poticati moralni hazard, pokazuje tvrtka BE-ON Savjetovanje koja je nišu pronašla u restrukturiranju blokiranih građana.
Podršku njihovu modelu dao je i Feelsgood fond, koji ulaže isključivo u tvrtke s pozitivnim društvenim učinkom, financijskom injekcijom od 1,3 milijuna eura.
U bazenu blokiranih više je od 240.000 građana, s dugom od 18,2 milijarde kuna. Svima je zajedničko: blokada zbog ovrhe neplaćenih računa odgurala ih je na marginu financijske isključenosti.
“Zadnje tri godine radimo restukturiranje blokiranih građana kojima pomažemo da se vrate na financijsko tržište”, priča nam Igor Škrgatić, koji je sa suprugom Sabine Gradištanac Škrgatić suvlasnik tvrtke.
Diskontna otplata
Klizanje u dužničko ropstvo prati sličan obrazac u većini slučajeva; dogodi se poremećaj, ljudi ostanu bez posla ili su srezanih prihoda, na to se nadovežu životne situacije – razvod, bolest, smrt, aktivacije jamstva…
“Prezaduženost slijedi iste korake, uvijek ima objektivni razlog. Dogodi se poremećaj pa se pokušate snaći, obično plaćate najveću obavezu. Zatim potrošite akumulaciju pa posudite novac, krenete ‘peglati’ kartice, prestanete plaćati režije… Kad vas prvi ovrši, sve pada u vodu: banka ukida’ minus’ i kartice, a u slučaju kredita cijeli iznos odjednom dolazi na naplatu”, ilustrira Škrgatić.
Dodaje da je rijetko da netko neobuzdano troši pa završi blokiran iako napominje da je problem i u slaboj financijskoj pismenosti. Potencijalni klijenti BE-ON-a su oni blokirani građani koji imaju redovna primanja, stalno zaposleni ili umirovljenici, dakle potencijalno kreditno sposobni.
Nakon analize dugovanja, kad se na papir stavi “matematika” (temeljni uvjet za restukturiranje je da dugovi nisu takvi da ih ne može refinancirati), BE-ON uime klijenta kontaktira sve pojedinačne vjerovnike i pokušava dogovoriti diskont na otplatu dugova.
U praksi će većina vjerovnika pristati na djelomični oprost u zamjenu za trenutačno plaćanje koje će za blokiranog klijenta odraditi BE-ON. U drugom koraku, nakon što se podmire sve obveze, na redu je realizacija gotovinskog nenamjenskog kredita u banci. Iz njega će klijent platiti (umanjeni) dug koji je za njega platio BE-ON i proviziju za restrukturiranje.
Prosječan iznos realiziranog kredita u banci doseže oko 150.000 kuna, a iz restrukturiranja klijent izlazi s dugom u prosjeku manjim od 20-50%. U konačnici, rješenje je “win-win” sve: vjerovnici su djelomičnim diskontom ostvarili priljev što bi teško učinili da su inzistirali na punom iznosu.
Do dojučer (kreditorima nezanimljiv) blokirani sada ima samo jednu nižu obvezu. BE-ON pak naplaćuje proviziju za savjetovanje tek pri realizaciji gotovinskog zajma, a ona iznosi nekoliko postotaka ovisno o iznosu kredita.
“Uvijek je to puno manje od onog što smo klijentu uštedjeli”, kaže nam Škrgatić. “Najbitnije jest da kada se prekine lanac ovrha, da klijent povrati kreditnu sposobnost i vrati se na tržište birajući financijski proizvod po kvaliteti, a ne jer je prisiljen uzeti jedino što može. Tako prestaje biti građanin drugog reda”, dodaje.
Pozitivan društveni efekt
U tri godine Škrgatići su uspješno restrukturirali između 500 i 600 blokiranih s kumulativnim dugom između 75 i 90 milijuna kuna. “Rješenje problema je individualan pristup, poanta je izvući ljude iz prezaduženosti jer tada ponovno počinju pridonositi rastu BDP-a”, kaže Škrgatić.
Pozitivan društveni efekt uvidio je Feelsgood fond s kojim je u utorak potpisan ugovor o ulasku u vlasništvo, a koji za ulaganje stječe 40% udjela.
Fond je usmjeren na inovativne timove, otvoren za mala i srednja poduzeća, no u fokusu su mu startupi iz Hrvatske i Slovenije koji stvaraju pozitivni društveni utjecaj. Podrška će BE-ON-u donijeti novu dimenziju percepcije u razgovorima s kreditorima.
“Rad kolega pratimo već dugo vremena, još dok smo dizali fond. Poznajemo njihov poslovni model i rezultate koje su ostvarili.
Radi se o dokazanom timu koji je osmislio i razradio jedinstveni poslovni model kojem je društveni učinak, ali i profit u središtu. U tom smislu BE-ON je ogledni primjer kako bi neka investicija “impact” fonda trebala izgledati”, rekao nam je suosnivač fonda Dinko Novoselec.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Juga im nije valjala dije sve bilo mukte a ovi im se sada svidaju.di su zaglibili.kako covik da vrati dug kad mu svaki dan dizu kamatu.a nedozvoljavaju da je blokiraju.da imas 5 zivota to ne mozes vratit na taj nacin.sto mu banka ne dozvoli da proda stan koji je kupio i vrati dug banci.ne nego oderi do koze.nece da koriste americke zakone nego kineske disi najebo ko zuti kad se igras sa bankom.
Ako gospodin D.N. na slici planira pomagati blokiranima po modelu dokapitalizacije Dalekovoda tako da umanji svojim “čarobnim štapićem” dug barem 99% promtpno sugeriram pronaći načine za blokirati se!
Uključite se u raspravu