S nevjericom su jučer u odvjetničkim i konzultantskim kućama i drugim institucijama koje su sudjelovale u izradi studije Svjetske banke o uvjetima poslovanja “Doing business 2007.” primili kritike koje je na njihov račun javno uputio ministar financija Ivan Šuker.

Osupnuti izjavom
On je, naime, i na jučerašnjoj sjednici Vlade osjećao potrebu rasvijetliti zašto je, unatoč pohvali za pokretanje niza reformi, Hrvatska po ukupnim uvjetima za poslovanje loše rangirana na globalnoj ljestvici, a uz generalnu ocjenu kako “nisu u obzir uzete mnoge provedene reformske mjere usmjerene na poboljšanje poduzetničke klime”, Šuker je dio krivnje prebacio i na osobe koje su iz Hrvatske bile uključene u pripremu studije.
“Nije dobro, kazao je Šuker, da ljudi koji sudjeluju u toj anketi pritom iskazuju i svoje frustracije, te im je poručio da bi trebali ”malo realnije govoriti svojoj zemlji”. Većina hrvatskih stručnjaka koja je sudjelovala u istraživanju Svjetske banke s kojima smo jučer uspjeli kontaktirati bila je osupnuta takvom Šukerovom izjavom i bez komentara. U istraživanju je, inače, sudjelovalo ukupno 26 osoba iz odvjetničkih ureda Jurić, Vukmir, Divjak, Topić i Bahtjarević, Korper i Haramija, Hanžeković, Radaković i partneri, Lacmanović, Porobija i Porobija, Iveković i Vidan, Sihtar, te Eugen Zadravec, konzultantska kuća PriceWaterhouseCoopers, te Hrvatska udruga banaka, servis Hitro.hr, Hrvatskog kreditnog registra HROK i privatne prijevozničke tvrtke K.O.E.L.-Promet iz Zagreba. Direktor HUB-a Zoran Bohaček samo je potvrdio da je sudjelovao u anketi, te da je odgovarao na pitanja vezana uz bankarski sektor. Odvjetnica Sanja Porobija ustvrdila je kako se iz popisa objavljenog uz istraživanje može vidjeti kako je sudjelovalo niz stručnjaka iz različitih miljea, uključujući i ljude iz državnih službi i privatnog sektora, te da je tvrdnja da su svi oni bili frustrirani i da je zbog toga Hrvatska ukupno loše ocijenjena potpuno proizvoljna, neutemeljena i neozbiljna.

Zanemarene reforme
Ministar Šuker jučer je izvijestio premijera i da je Svjetskoj banci, kao uostalom i prošle godine, uputio prosvjedno pismo u kojem upozorava da je Hrvatska poduzela niz reformi koje nisu uzete u obzir ili nisu dostatno valorizirane pri izradi izvješća. Izvješće je, kako su zaključili, kontradiktorno jer dok s jedne strane Hrvatska biva pohvaljena za reformske napore koje čini, te izdvojena kao druga u Europi, a sedma u svijetu po poduzimanju reformi, njezino je ukupno poslovno okruženje Svjetska banka svrstala tek na 124. mjesto od ukupno 175 promatranih zemalja. Šuker je upozorio i na “neprofesionalnu metodologiju” na kojoj se temelji izvješće Svjetske banke, kao i činjenicu da su u anketi zapravo sudjelovali odvjetnički uredi i revizori, a ne oni koji su najkompetentniji za ocjenjivanje poslovnog okruženja – Hrvatskoj udruzi poslodavaca, bankama, te domaćim i stranim ulagačima. Koliko god struktura hrvatskih ispitanika za studiju “Doing business” frustrirala Šukera, ona ne odudara od sastava stručnjaka koji su bili angažirani i u drugim zemljama.

S. Porobija: Nitko nije imao razloga za preuveličavanje

‘Nema razloga ocrnjivati one koju su radili na istraživanju jer sigurna sam da nitko od njih nije imao razloga da te podatke preuveličava’, ističe Sanja Porobija dodajući kako je apsolutnu preciznost teško postići kada se daju procjene, primjerice, dana potrebnih za ishođenje neke dozvole, no uvjerava i da su prije takvi podaci išli u korist Hrvatske. Ministar Šuker, naime, ustvrdio je da sigurno u Hrvatskoj ne treba 700 dana da se dobije građevinska dozvola za gradnju skladišta. Umjesto bacanja ‘drvlja i kamenja’ na one koje su u Hrvatskoj bili uključeni u pripremu studije Svjetske banke o uvjetima poslovanja, ta odvjetnica političarima sugerira da se radije zamisle nad podacima do kojih se došlo u izvješću.